Preostale treba podijeliti na one koje se mogu u potpunosti same financirati i one kojima je pomoć države potrebna, piše Jutarnji list.
Podjela općina
Ovakva promišljanja mogu se u posljednje vrijeme čuti u SDP-ovim redovima. Drastično smanjenje broja gradova i općina u najjačoj oporbenoj stranci ne spominju. Umjesto toga, SDP-ovi stratezi smatraju da su općine bitan čimbenik kapilarnog razvoja.
"Manji dio općina ne može opstati i njih treba priključiti bogatijim susjedima. No, među općinama koje su na papiru neodržive, koje ne mogu preživjeti bez proračunskih dotacija, ima i onih koje imaju potencijala za napredovanje", kaže sugovornik lista iz SDP-a.
Te općine koje nisu tako razvijene ne bi mogle imati načelnika na plaći od 10.000 kuna, niti bi se vijećnicima za dolazak na svaku sjednicu isplaćivalo oko 500 kuna.
"U takvim općinama načelnici bi bili volonteri", pojašnjava sugovornik iz vrha SDP-a.
Nova je i kategorija tzv. velikih gradova. Po uzoru na Zagreb, status grada-županije dobili bi još Split, Rijeka i Osijek.
Statističke regije
Županije bi, po prijedlogu koji razmatra SDP, trebale biti sljednice statističkih regija sa svim obilježjima koja bi im omogućila povlačenje novca iz fondova EU. Na toj vrsti prilagodbe inzistira i HNS. To znači da Hrvatska ne može imati više od pet županija s po najmanje 800.000 stanovnika.
IDS se međutim protivi prekrajanju Hrvatske u pet regija. Želja i je da Istra ostane zasebna regija jer se u ovom obliku odlično razvija.
"Ne smije se spajati nespojivo, a o svemu prvo treba pitati građane. Hrvatsku ne treba prekrajati, treba je decentralizirati", tvrdi Damir Kajin.
Vezani članci:
arti-201105260252006 arti-201005030225006 arti-201105250254006 arti-201009290740006 arti-201105170128006
