Propali kompleks Tvornice željezničkih vozila Gredelj mogao bi u sljedećih nekoliko godina postati novi centar Zagreba. Naime, jučer je predstavljena studija revitalizacije prostora veličine 45 hektara, odnosno Čakovca ili dvije dubrovačke stare jezgre. Studiju je lani pokrenula Europska banka za obnovu i razvoj, a na njoj su radili PwC Advisory, arhitekti Studija 3LHD, Colliers International i odvjetničko društvo MS Partners. Sve što su osmislili predstavljeno je u četvrtak na europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama, Reuse Architecture.
Sustavno urbanističko planiranje
Arhitekt studija 3LHD, Marko Dabrović usporedio je problem Gredelja sa sličnim situacijama u Münchenu i Oslu, gradovima koji su svoje napuštene industrijske zone pretvorili u inkluzivne gradske prostore. Naime, industrijska arhitektura omogućava sustavno urbanističko planiranje.
Unutar starog pogona Gredelja planiraju se različiti sadržaji, od kompleksa stambenih zgrada do objekata javne uprave, nove scene Hrvatskog narodnog kazališta, muzeja, škola, fakulteta, tržnica... Planira se i podizanje željezničke pruge i preseljenje Autobusnog kolodvora ispod parkirališta pored Paromlina, koji bi, pak, trebao biti pretvoren u knjižnicu, čime bi se olakšao tranzit putnika i riješio problem urbanističke nepovezanosti sjevera i juga metropole. Osim toga, u planu je i produljenje Lenucijeve potkove, ali i očuvanje postojeće industrijske baštine.
Novac ne bi trebao biti problem
No, tko to može platiti? Situaciju olakšava činjenica da je cijeli prostor u vlasništvu Grada Zagreba i Hrvatskih željeznica. "Mogući izvori financiranja su različiti. Sredstva iz EU fondova svakako su jedna od opcija, pogotovo za sadržaje javnog karaktera. Za dio poslovne i stambene namjene bit će zainteresirani privatni investitori. Relokacijom dijela državne uprave iz starih, energetski neučinkovitih zgrada ostvarile bi se i znatne uštede", rekao je Dabrović za Večernji te dodao kako bi čitav projekt imao povoljan utjecaj na domaći BDP.
Slični se projekti u Europi završavaju za 10 do 20 godina, a za Gredelj bi revitalizacija mogla potrajati između 10 i 15 godina. "Studija predviđa realizaciju u fazama. Dio zone na kojem Hrvatske željeznice nemaju važnu infrastrukturu mogao bi se početi revitalizirati već sada kako bi se riješilo stambeno pitanje stanovnika centra koji su najviše pogođeni potresom", drži Dabrović.
Revitalizacija na energetski učinkovit način
Ovakve projekte, koji razmatraju ponovnu upotrebu prostora na energetski učinkovit način, u skladu s europskim zelenim planom podržava i inicijativa EU Novi europski Bauhaus. Zbog toga se konferencija Reuse architecture održala u prostoru nekadašnjeg kina Urania na Kvaternikovu trgu, koje je danas prenamijenjeno. "Ovaj je projekt, stoga, potrebno planirati dugoročno, društveno odgovorno i socijalno osviješteno", zaključio je arhitekt Dabrović.
