Guverner HNB-a Boris Vujčić otkrio je za RTL televiziju kako će koronakriza utjecati na gospodarstvo, što nas čeka nakon uvođenja eura i kako HNB planira pomoći područjima koja su stradala od potresa.
"Hrvatska narodna banka intenzivno radi na tome. Mi smo u intenzivnim razgovorima ovih dana s bankama, oko toga da se omogući da ljudi koji su pogođeni s Banije, ne moraju u dogledno vrijeme izvršavati svoje kreditne obveze, da se omogući moratorij za to stanovništvo. Isto tako da se zaustave sve ovrhe. Pozvao bih građane da, oni koji imaju trajne naloge za plaćanje kredita, a žele da im banke obustave plaćanje tih kredita, se jave direktno bankama", kazao je Vujčić.
Galerija
Kad je u pitanju reakcija Vlade u ovoj kriznoj situaciji, Vujčić smatra kako je Vlada promptno reagirala po pitanju riješavanja problema.
Gospodarski oporavak nakon pandemije
Osvrnuo se i na najavu pada BDP-a od gotovo 9 posto zbog koronakrize.
"U 2020. smo prošli bolje nego što smo očekivali na proljeće kada se pojavila pandemija, tada smo očekivali 10 posto, sada će biti otprilike devet posto. Za ove uvjete u kojima smo bili, i pandemija i potres, ja mislim da je to sasvim zadovoljavajući rezultat, a iduće godine očekujemo već brzi oporavak, znači rast gospodarstva od pet posto", objašanjava.
Unatoč tome navodi kako neki neće preživjeti ovakav gospodarski udar.
"Neki će preživjeti, a neki neće, ja mislim da ove potpore koje je Vlada dala, omogućuju većini da preživi ovu krizu, zbog toga smo imali i puno manji pad zaposlenosti nego što smo imali u prošloj krizi. Ovaj puta je broj zaposlenih je pao za 50 tisuća, u prošloj krizi za 200 tisuća ljudi", smatra Vujčić.
Za cijene nekretnina smatra kako će u idućoj godini rasti što naravno ovisi o ekonomskoj situaciji za koju guverner smatra da će biti bolja.
Uvođenje eura
Na pitanje možemo li očekivati uvođenje eura 1.1.2023. - s obzirom na to što je već spomenuta mogućnost odgode govori: "Mi sve pripreme ćemo raditi kao da će to biti 1.1.2023. Da li bi moglo doći do pomaka tog datuma – bi. To je prvenstveno povezano s rizicima za iduću godinu, glavni i dalje ostaje epidemiološki. Ukoliko se ovo pogorša, to isto može dovesti do odgode, ali to isto ne treba gledati tragično. Onda ćemo odgoditi ulazak za godinu dana recimo".
Kazao je i kako će se s kunom moći vrlo kratko plaćati nakon uvođenja eura, tek dva tjedna.
"Hrvatska narodna banka će mijenjati novčanice kune zauvijek. Kad god netko donese kunu, mi ćemo ju zamijeniti za euro, a u bankama će to biti 12 mjeseci".
Vezano uz poskupljenja uvođenjem eura, za koja ministar smatra da ih neće biti, guverner se ne slaže.
"Doći će vjerojatno do vrlo malog poskupljenja, kako pokazuje iskustvo drugih zemalja. U prosjeku su cijene porasle kad je uvođen euro, cijene rasle 0,23 posto. Dakle, neko malo poskupljenje, ne treba od buhe praviti slona".
