Republika Hrvatska izdala je 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, što je najpovoljnije do sada, objavilo je jučer Ministarstvo financija, koje je najavilo da će se ta sredstva koristiti za otplatu i refinanciranje dugova cestarskog sektora.
Ministar Oleg Butković izvijestio je kako je Vlada odustala od monetizacije, prodaje autocesta te se odredila za poslovno refinanciranje. "Smatramo da je održivi projekt koji će imati za cilj da autoceste ostanu u hrvatskom vlasništvu. Smatramo da su autoceste velik potencijal. Stoga nastavljamo s reformama unutar cijelog cestarskog sektora i objedinjenog sustava nabave u županijskim ispostavama. Nastavljamo sa smanjivanjem troškova održavanja", kazao je Butković.
Dodao je kako će iz sustava do 2020. otići oko tisuću ljudi, a 2018. odlučit će se i koji će se sustav naplate primjenjivati na autocestama.
'Ne treba to gledati kao masovno otpuštanje. Neki žele otići, nešto je prirodnog odljeva, nije to ništa što zabrinjava', rekao je ministar Butković.
Reforma cestarskog sektora
Ministar Zdravko Marić ponovio je kako je sastavni dio reforme cestarskog sektora i refinanciranje dugova.
"Govorimo o ukupno 5,1 milijardu duga. Financijsko refinanciranje odnosi se na produljenje ročnosti i smanjenje kamata. Jučer je sve to skupa kulminiralo zajedno s aranžmanom izdanja euroobveznica. Za cijeli postupak smo se jako dobro pripremili i odabrali pravi tajming izlaska na tržište. Izdali smo obveznice u iznosu milijardu i 570 milijuna eura s dospijećem do 2030. To je dosad najdulja ročnost, najjeftinije i najpovoljnije izdanje euroobveznica otkad ih izdajemo na međunarodnim tržištima. Godišnja kamatna stopa je 2,75. To je veliko poboljšanje u odnosu na dosadašnji dug hrvatskog cestarskog sektora. Sav iznos iskoristit će se za otplate postojećih kredita odnosno dugova cestarskog sektora te onog dijela koji je sad u dospijeću. Potražnja je bila dva i pol puta veća od ponude, 200 investitora iz cijelog svijeta, pohvalio se Marić.
Naplata duga
Naglasio je kako velik dio duga autocesta na naplatu dospijeva u sljedećih dvije do tri godine.
'Hrvatska je jučer izdala 1,275 milijardi eura s dospijećem 2030. godine. Kamata je 2,95, a godišnji kupon 2,75 što je značajno poboljšanje u odnosu na dug autocesta. Kompletan iznos obveznica će se iskoristiti za otplatu postojećih dugova cestarskog sektora. Ovime ostvarujemo uštedu od 160 milijuna kuna godišnje. To je iznos od više od dvije milijarde kuna samo na ovom instrumentu', rekao je ministar Marić.
Kazao je i kako je ukupna potražnja na jučerašnji datum bila gotovo dvostruko veća od izdanja, dakle gotovo četiri milijarde eura, a bilo je više od 200 investitora.
'Investitori su nam ponovno poklonili povjerenje. Do kraja godine restrukturirat ćemo i refinancirati još jedan dio duga. Pregovori s domaćim komercijalnim bankama trenutačno idu u dobrom smjeru. To je dodatnih 2,5 do tri milijarde. Na početku godine, govorili smo o više od 35 milijardi kuna duga koji ove godine dospijevaju. Jedno međunarodno, dva domaća izdanja obveznica. Na razlici u kamatama uštedjeli mo više od 600 milijuna kuna. To pokazuje kako odgovorno upravljamo javnim dugom', zaključio je Marić.
Okretanje europskim fondovima
Odgovarajući na novinarska pitanja ministar prometa, Oleg Butković kazao je kako bi sve planirane mjere trebale biti završene do kraja 2020. godine.
'Nastavljamo sa smanjivanjem troškova, vrlo je važan segment i planiranje budućih investicija. Vlada je usvojila plan do 2020. U tom dijelu se okrećemo europskim fondovima. U ovom trenutku nemam sumirano kolika je to ušteda, ali znatno je učinjeno već ovim mjerama sada. Oko 300 milijuna kuna je efekt samo usklađivanja od pet posto i uvođenja sezonske cestarine', kazao je.
Potom je dodao kako građani ne trebaju biti zabrinuti jer će dodatne uštede tražiti na području javne nabave. Najavio je i beskontaktni sustav naplate kao jednu od metoda plaćanja cestarina te kazao kako je u tijeku dogovaranje studije koja će istražiti koji je model najbolji - elektronička vinjeta ili nešto drugo.
Naglasio je i kako se budući sustav naplate odnosi samo na koncesiju HAC-a i ARZ-a, prenosi N1.
'Da nismo učinili ovo, razlika bi sigurno bila veća jer se očekuje početak trenda rasta kamatnih stopa. Mislim da je pravi trenutak da krenemo u nešto ovako jer smo u razdoblju povijesno niskih kamatnjaka i uspjeli smo zaključati ovaj dio duga od 2030. Za javnost je važno da zna brojke jer one nisu male. Koliko god je proračun u milijardama, ovdje govorimo o drugoj godini zaredom gdje na kamatama mnogo štedimo. I u pregovorima s domaćim bankama se nadamo refinancirati tri četvrtine duga', naglasio je Marić.
