Iz Bruxellesa je stigla ocjena vladinih poteza u kojoj Europska komisija Zagreb upozorava da nije iskorijenio korupciju te da treba reformirati sustav javnih plaća, poticati dulji radni vijek i srediti zdravstvo, piše u nedjelju Jutarnji list.

Borba protiv korupcije, pogotovo na lokalnoj razini i u javnim poduzećima, reforma sustava javnih plaća, smanjivanje proračunskog rizika vezanog uz zdravstveni sustav, poticanje duljeg radnog vijeka i poboljšanje sustava socijalne zaštite - glavne su reformske mjere koje sasvim nedostaju Hrvatskoj, ocjena je Europske komisije u godišnjem Pregledu napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, navodi dnevnik.

Taj pregled je napravljen krajem studenoga ove godine, a zadnji datum ocjene mjera je 5. studenoga. Uz navedene mjere koje EK tek očekuje od Hrvatske da ih provede, zahtijeva se pojačanje napora u provođenju onih reformi koje su u zastoju, stagnaciji ili se ne provode dovoljno energično, a radi se o nastavku jačanja fiskalne odgovornosti, modernizaciji javne uprave, poboljšanju upravljanja državnim imovinom, privatizaciji državne imovine, reformi reguliranih profesija, smanjenju parafiskalnih nameta i reduciranju zaostalih sudskih predmeta.

Reformski nedostaci

Kao reforme koje se provode odgovarajućom dinamikom izdvajaju se obrazovna reforma i smanjivanje administrativnih opterećenja gospodarstva (regulatorna reforma). Konačno, svi pobrojani reformski nedostaci dovode do toga da je najveći problem hrvatskog gospodarstva, unatoč poduzetim mjerama na tržištu rada, niska stopa aktivnosti stanovništva (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) i mali rast ukupne produktivnosti gospodarstva.

U tom kontekstu se navodi da je Hrvatska od 2015. do 2017. rasla iznad tzv. potencijalnog rasta, od tada gospodarstvo raste donekle sukladno svojim kapacitetima (u 2019. se razina bruto domaćeg proizvoda vratila na razinu iz 2008.), a ako se ne poduzmu potrebne reforme, rast gospodarstva će rasti ispod potencijala od 2021. nadalje.