Na RTL-ovom sučeljavanju, Branko Grčić iz Restart koalicije, HDZ-ov Tomislav Ćorić,Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta te Josip Budimir iz stranke s imenom i prezimenom, pokušavali su predstaviti gospodarske programe svojih platformi.
„Smanjivanje javnog sektora po mjeri naših fiskalnih mogućnosti“, odgovorio je Budimir na pitanje koji bi bio prvi potez njegove koalicije. Prevelika porezna presija glavni je razlog nekonkurentnosti, ističe, a osim što bi smanjivanje poreza potaklo izvoz, privuklo bi i velike tvrtke i tako proširila porezna baza.
"Moramo rasteretiti gospodarstvo, smanjiti poreze i državu izvesti na pravi put. Put za to je racionalizacija javnog sektora, posao koji može obaviti jedan čovjek, a ne dva ili tri kao danas i da javni sektor nije utočište za stranačke ljude koji se nisu realizirali u svojim karijerama pa svi mi moramo plaćati njihovo dolaženje na posao i neobavljanje nikakvog posla jer zapravo za većinu posla nema.", ističe.
Otvorili smo 110 tisuća radnih mjesta
"HDZ u idući mandat izlazi s idejom kreiranja sigurne Hrvatske po svim mogućim kriterijima. U četiri godine imali smo 110 tisuća novih radnih mjesta, više plaće, mirovine, pad javnog duga, rastom kreditnog rejtinga zemlje", tvrdi Čorić koji smatra i kako se njegova Vlada uspješno nosila s dvije velike krize - epidemijom i onom ekonomskom. Tvrdi i kako je Plenkovićeva vlada porezno rasteretila poduzetnike.
'Mi smo nesigurni u svakom pogledu'
"Ne znam zašto smo toliko se zatvorili prije dva, tri mjeseca ako sada tako liberalno otvaramo", komentirao je odgovor na krizu Grčić. "Mi smo u svakom pogledu u ovom trenutku nesigurni, zbog covida, zbog toga što je 55 tisuća ljudi ostalo bez posla, jer su mirovine male, jer umirovljenici ne mogu kupiti ni maske, ni rukavice ni zaštitnu opremu. Pitanje je kako će izaći na izbore, dakle nesigurni su ljudi, socijalno potrebiti su nesigurni...", istaknuo je, dodajući kako je nezahvalni prognozirati pad BDP-a, ali moguće da bude i veći.
Dječji doplatak svakoj obitelji
I predstavnica Domovinskog pokreta istaknula je tešku poziciju onih najsiromašnijih, prvenstveno umirovljenika. Od ciljeva istaknula je kako njihov "gospodarski program se temelji na podizanju konkurentnosti našeg gospodarstva, na zaustavljanju procesa koji devastira Hrvatsku, a posebno Slavoniju i Baranju, a to je masovno iseljavanje." Kao konkretnu mjeru navela je davanje dječjeg doplatka svakoj obitelji, te da dječji doplatak više ne bi bio socijalna kategorija.
"Naš gospodarski program, uz ta dva cilja, predviđa porezna rasterećenja, smanjenje poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike i cijeli niz drugih mjera, kao što je dječji doplatak za svu djecu, koji ne bi bio samo socijalna kategorija nego bi to primala sva djeca bez obzira na imovinski cenzus", rekla je.
'Nije bilo poreznog rasterećenja'
Budimir je replicirao Ćoriću, tj njegovim tvrdnjama kako je su porezno rasteretili poduzetnike za devet milijardi,
"To jednostavno nije točno. Udio poreznih prihoda države u BDP-u je čak lagano rastao, a nije se smanjio. A tih devet milijardi je možda ono što su u startu planirali uzeti, pa to trebamo doživljavati kao neku nagradu ili ustupak. Porezno rasterećenje je ostalo kakvo je i bilo prije ove krize", pojasnio je
" Uputio bih g. Budimira na tijek aktivnosti ove vlade od 2016. na ovamo. Vi se predstavljate kao ozbiljan ekonomist, trebali biste znati da je u protekle četiri godine smanjena stopa poreza na dobit, dohodak i smanjenja stopa PDV-a. Činjenica da su porezni prihodi u četiri godine narasli je plod činjenice da je hrvatsko gospodarstvo stabilno raslo i moram naglasiti da ćemo s poreznim rasterećenjem nastaviti", branio se Ćorić.
Objasnio Ćoriću razliku između porezne stope i opterećenja
"Porezno rasterećenje se mora gledati relativno u odnosu na BDP. Porezni ugriz države nije popustio, jednako je jak, čak je malo veći. A smanjenje porezne stope ne znači smanjenje poreznog opterećenja. Ako ste smanjili stopu poreza na dobit, ali ste izuzeli oslobođenje za reinvestiranu dobit, koje je postojalo prije, znači da se porez na dobit naplatio u većem iznosu nego ranije", istaknuo je Budimir.
Grčić je podsjetio na obećanja HDZ-a na prošlim izborima. "O stopi rasta od pet posto, o 180 tisuća novozaposlenih, o tome da će mirovina prosječna biti na 60 posto plaće, a zapravo je pala s 40 na 37 posto plaće te istaknuo kako će koronakriza biti glavna briga nove vlade.
'Otišli na izbore a nisu donijeli ključne odluke'
"Ova vlada je otišla nesmotreno u izbore, nije donijela neke ključne odluke u Saboru. nabrojio bih samo četiri: moratorij na kredite i leasinge najmanje godinu dana. Osiguranje likvidnosti jer poslovne banke neće davati novac. Treće su mjere za građane. Oni nisu donijeli ni jednu mjeru za građane. I mjera za očuvanje radnih mjesta, to je jedina mjera koju su donijeli, ali su je donijeli potpuno nesmotreno, sjetite se kritika radi toga", ističe Grčić.
'Totalni lockdown vas je stajao četiri posto BDP-a'
Vučemilović je istaknula i niz parafiskalnih nameta. "To nam i EK navede svaki put koju čini teškom za hrvatske poduzetnike", rekla je. Osvrčući se na vladine mjere komentirala je kako ih ona smatra neprmjerenima i poručila Ćoriću da zbog "totalnog lockdowna" kojeg su uveli BDP je pao četiri posto.
Vučemilović, inače sestra Miroslava Škore, kritizirala je Vladine mjere u borbi protiv epidemije i njihov gospodarski učinak, ističući kako su u Njemačkoj tvornice u vrijeme epidemije radile.
"Valjda smo trebalo pjevati po šorovima", odgovorio joj je Čorić.
Grčić je istaknuo kako bi povratak Covida iduće godine bila gospodarska katastrofa za Hrvatsku te istaknuo kako se teba izboriti za hrvatski turizam, ali da je iznimno važno razvijati i druge grane.
Ćorić je tvrdio kako su njihove mjere spasile 600.000 radnih mjesta te ističe kako će BDP pasti u svim zemljama. Ipak, priznaje da će biti teško.
"Turizam u Hrvatskoj čini važnu ulogu. Činjenica je da će ove godine izostati prihod od turizma. To se nije moglo izbjeći.", rekao je.
Korupcija reketari poduzetnike
Budimir pak ističe kako nije hrvatski turizam razvijen, naprotiv, on je nedovoljno razvijen, ali je dominantan je jer svi drugi sektori uništeni . Glavni razlog je, smatra, preveliko državno uplitanje . Treba doći do micanja prstiju s gospodarstva. Smanjili bismo utjecaj države na gospodarstvu, a poduzetništvu dali slobodnije ruke. Ne bi inspektorati i respresivni aparat brinuo samo kako će koga kazniti. Danas vi imate prilike vidjeti da se kao investitor može samo pojaviti netko tko je dobro umrežen. A onda mora podmićivati druge koji dođu na vlast. Oni reketare poduzetnike, zato nema investicija.
Čorić objasnio zašto nije otkupljena Ina
Na pitanje voditelja kako je Plenkovićeva Vlada obećala otkupiti Inu, ministar Ćorić tvrdio je kako je vlada 2017. bila zaokupljena Agrokorom, a potom "smo imali situaciju gdje nismo imali razumijevanje s odabranim konzultantima". Rekao je kako Vlada ne odustaje, i istaknuo kako je investicija u riječku Rafineriju najveća investicija u neko industrijsko postrojene u zadnjih u 30 godina te "kako Ina ima budunosti'
Budimir se s njim se baš i ne slaže. "Dobro je da je Vlada bila neuspješna u ostvarivanju tog obećanja.", istaknuo je i nastavio: . "Premijer nije objasnio zašto bi to učinio; volio bih da uloži svoj novac, ako misli da je to dobra investicija, a ne novac građana RH. Ta kompanija u tih 20-ak godina je prepolovila svoje rezerve ugljikovodika, izgubila je dobru tržišnu poziciju, a rafinerijski kapaciteti nisu obnavljani dinamikom na koju se MOL obvezao.",
Da je Ina propali slučaj slaže se i Vučemilović, koja ističe kako to nije ista tvrtka kao i prije 20 godina
"Sada otkupljivati Inu nema smisla. Pogotovo ako bi se prodavao HEP da bi se kupila Ina, to nije pametna kombinacija. Ina se pretvara u samo jednog distributera. ", istaknula je.
Vjetroelektrane kao energija budućnosti
Jedna stavka oko koje su se složila sva četiri gosta je kako je zelena energija budućnost. Budimir je istaknuo kako je potrebna strategija, na što mu je Ćorić rekao da ona već postoji.
"Usvojio ju je Sabor. Sve smo jasno naznačili i u programnu HDZ-a. S postojećčioh 900 megavata, namjeravamo u 4 godine učiniti iskorak na 2000 megavata.", ističe Čorić. O aferi Vjetroelektrane samo je kratko rekao "da svaki poduzetnički pothvat treba vidjeti i pronaći i kazniti one koji su odgovorni."
"Milanovićeva Vlada nije napravila gluposti kao ova Vlada u zadnje 4 godine. Slučaj Ine. Čekajte malo, kakva je to Vlada u kojoj premijer ne zna o tako velikim stvarima. Priča o vjetrenječama dokazuje, nema strategije. Mi smo u obnovljivim izvorima učinili neke napretke. Ključni prioritet su u ovom trenutku male vjetroelektrane. Ali vi spominjete centrale s 10 plus megavata. ", rekao je Grčić, dok je Ćorić tvrdi da sve što on govori nije istina.
Vučemilović je istaknula pak kako je važan model kojim se pristupi.
"Imamo primjer Danske. Stvar je u tome što mi potičemo neke druge stvari. Opet potičemo velike solarne elektrane. Osimt toga. Direktiva prepoznaje tzv. komunalne energije. Mi se zalažemo za izgradnju energetskih kapaciteta gdje će biti prisutne domaće komponente.", zaključila je.
'Ne vidi se nikakva razlika'
Ipak za ekonomskog stručnjaka prof.dr.sc. Luka Brkić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta gospodarski programi su sve popisi manje ili više nerealnih želja, bez jasnih ciljeva i preciziranih metoda dosezanja tih ciljeva, U razgovoru za RTL istaknuo je jedan još bizarniji problem
"Vi ne možete vidjeti koja je razlika između demokršćanskog svjetonazorskog, ideološkog i svakog drugog političkog diskursa u odnosu na, recimo, socijaldemokratski ili ultra lijeve, ultra desne ili druge", ističe. No, osobno shvaća takvu taktiku borbe za glasove.
'Biračko tijelo je prilično sklerotično'
"Razumijem to kao nekakvo obećanje, popis želja, manje ili više lažnih obećanja jer treba osvojiti vlast, odnosno funkciju, dobivanje veće podrške elektorata, prema tome, zauzimanje vlasti, a poslije ćemo, da tako kažem, koristiti neku drugu retoriku i elektorat je poprilično sklerotičan nakon četiri godine. Veliki dio ljudi koji izlaz na izbore nema pojma što je prije četiri godine obećano, što je onda napravljeno ili nije napravljeno“, komentira.
