Povodom blagdana Velike Gospe, svetkovine Uznesenja Djevice Marije, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, hodočasnicima je u homiliji poručio kako su "divan ures i blagoslov ovog hodočašća."
"Današnji blagdan u Marijinim svetištima i crkvama diljem Lijepe naše preplavljen je nepreglednim mnoštvom Marijinih štovatelja, jer se kao vjernici, katolici danas trebamo naći zajedno kod Marije i s Marijom. Kao Marijin narod hodočastimo pojedinačno, u skupinama i sa svojim obiteljima. Stoga posebno pozdravljam vas, draga djeco. Vi ste divan ures i blagoslov ovoga hodočašća. Papa Franjo u ovakvim prigodama rado naglašava važnost svetog Božjeg naroda, a sluga Božji kardinal Franjo Kuharić volio je isticati hodočasničku odliku Crkve u Hrvata. Sveti papa Ivan Pavao II. želio je hodočastiti u Mariju Bistricu, kako je sam posvjedočio, a Providnost je htjela da se to ostvari prigodom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, prije 20 godina, 3. listopada 1998. godine. Tom je prigodom, u osvrtu po povratku s hodočašća u Mariju Bistricu, Ivan Pavao II. istaknuo kako je Kristova Majka tijekom višestoljetne povijesti bila znak nade i utjehe hrvatskom narodu koji je bio izložen teškim povijesnim iskušenjima."
Istaknuo je kako u knjizi Otkrivenja slika Žene predstavlja Mariju i Crkvu, koja je s jedne strane slavna, zaodjenuta suncem, a s druge strane još uvijek u mukama. Takva je i Crkva: ona na nebu već je pridružena slavi Gospodinovoj, a ova na zemlji živi povijest koja je neprestano izložena izazovima i napetostima.
"Međutim, slavlje Velike Gospe prvenstveno naviješta da Crkva nosi u sebi budućnost svijeta kojemu je početak, slika i putokaz Blažena Djevica Marija. Današnja Svetkovina svakome od nas pokazuje put Božje budućnosti, put koji vodi k dobru, jer na kraju pobjeda će biti na strani dobra. To naviješta Knjiga Otkrivenja predstavljajući nam Ženu zaodjenutu suncem. Slika naše budućnosti je čovječanstvo obasjano svjetlom, iako treba proći kroz borbu i tamu zla. I sveti Pavao u poslanici Korinćanima naviješta svijetlu budućnost u kojoj je Krist, kao čovjek, prvi uskrsnuo od mrtvih, a Krista slijedi mnoštvo koje će u Njemu biti oživljeno, a naposljetku bit će i posljednji neprijatelj obeskrijepljen".
Nadbiskup kardinal Bozanić je podsjetio i da je papa Franjo za
listopad ove godine u Rimu sazvao Biskupsku sinodu koja će
biti posvećena mladima.
"A u Zagrebačkoj nadbiskupiji najesen započinjemo intenzivnu
pripremu za Susret hrvatske katoličke mladeži, koji će se
2020. godine održati u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.
Dragi mladi vjernici, želimo da ta priprema bude u prvom redu
raspoznavanje vaše životne odluke u svjetlu Evanđelja, ali i
iznošenje vaših želja, projekata i snova, kao i teškoća na
koje nailazite kako bi ostvarili svoja htijenja u službi Crkve i
hrvatskog društva u kojima želite biti aktivni
protagonisti. Zahvaljujući izvanrednim uspjesima
naših mladih sportaša, a posebno Hrvatske nogometne
reprezentacije, posljednjih smo tjedana svjedoci obnovljene
ljubavi prema Domovini, hrvatskom zajedništvu, životu i obitelji.
Na nacionalnom planu događaj je to od neizmjerne važnosti.
Probuđen je ponos i nada da se hrvatsko društvo gorljivošću
i nesebičnošću, ljubavlju i zalaganjem obnavlja na radost
sviju. Vi ste, dragi mladi vjernici, bili u prvim
redovima i prepoznatljiv ste znak nade hrvatske budućnosti. Stoga
nemojte se miriti s osrednjošću, nego hrabro i ustrajno
tražite od starijih i odgovornih toliko očekivane promjene u
hrvatskom društvu."
Hranić: Rad ima prednost pred kapitalom, a nezaposlenost je skuplja od socijalne države
Predvodeći misu na blagdan Velike Gospe u Aljmašu, najvećem marijanskom svetištu u Slavoniji, nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić istaknuo je kako današnja svetkovina poručuje da istinskom društvenom napretku pridonosimo vjernošću evanđelju, otvorenošću za riječ Božju, oživotvorenjem principa društvenoga (socijalnog) nauka Crkve, koji kaže da rad ima prednost pred kapitalom, a da je nezaposlenost skuplja od socijalne države,.
"Današnja svetkovina uznesenja ponizne službenice Božje u nebesku slavu, i liturgijska čitanja poručuju nam da istinskom društvenom napretku pridonosimo vjernošću evanđelju, otvorenošću za riječ Božju, oživotvorenjem principa društvenoga (socijalnog) nauka Crkve, koji od mene zahtijeva poštivanje dostojanstva i prava drugih ljudi oko mene i svake ljudske osobe; koji mi kaže da rad ima prednost pred kapitalom; koji naglašava i pokazuje da je nezaposlenost skuplja od socijalne države; koji me potiče na socijalnu pravičnost, koji od mene zahtijeva poštenje i etičnost. Od mene kao poslodavca traži da znam vrednovati tuđi rad i radnika kao svoga brata, da znam vrednovati njegove kompetencije, stručnost i znanje i da ga nastojim pravično, na vrijeme i redovito nagraditi poštenom plaćom - svjestan da stabilnost i budućnost moje firme uvelike ovisi i o mome zadovoljnom radniku; da moje slabosti i grijesi razaraju ne samo moj odnos prema Bogu nego i moj odnos s drugim ljudima, da mi nije dopušteno biti sebičan i samodostatan, da ne smijem živjeti luksuzno na račun mojih radnika i njihove plaće", poručio je nadbiskup Hranić na središnjem misnom slavlju, na kojemu je u Aljmašu među velikim brojem vjernika iz cijele Slavonije bila i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Dotaknuvši se značaja Marije majke Isusa Krista, nadbiskup Hranić je istaknuo kako je "svaka žena velika kada poštuje svoje dostojanstvo, ženstvenost i predbračno djevičanstvo; zato što rađa dijete, štiti život, zato što je odgojiteljica – u službi života".
"Crkveno pastoralno djelovanje, koje nastoji evanđeljem 'isprevrtati' te njime prožeti društveni ambijent i tako mijenja ozračje i mentalitet ljudi u Hrvatskoj, je preduvjet svake promjene zakona i preobrazbe svake strukture. Time kao Crkva možemo učiniti i činimo daleko više negoli ikojim od spomenutih socijalnih programa ili zaposlenjem kojeg radnika više", poručio je đakovački i osječki nadbisukup i metropolit, Đuro Hranić.
Još od utorka navečer brojni vjernici pristižu u marijansko svetište u Aljmašu kako bi iskazali poštovanje prema Gospi Aljmaškoj u čiju čast se na blagdan Velike Gospe od ranog jutra u tome svetištu služe misna slavlja kojima nazoči velik broj vjernika.
Među njima je ove godina bila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koju je nadbiskup Hranić u pozdravnoj riječi nazvao hodočasnicom, a koju su nakon mise okružili brojni vjernici željevši se mobitelom fotografirati s njom ili ju pozdraviti.
Barišić: Važna obnova obiteljskih vrijednosti, odigrava se 'finale' na polju demografije
Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić predvodeći misno slavlje na blagdan Velike Gospe u srijedu u Gospinom svetištu u Sinju, upozorio je na demografske probleme u Hrvatskoj, te se zauzeo za obnovu obiteljskih vrijednosti i poručio kako se odigrava "finale" na polju demografije.
"Sve je manje i susreta jer su sinovi i kćeri, rodbina i prijatelji, susjedi i poznanici odselili u neke druge krajeve svijeta. Braćo i sestre, malo nas je i sve nas je manje," istaknuo je mons. Barišić u svojoj propovijedi u Gospinu svetištu
Okupljene vjernike podsjetio je kako svetkovina Velike Gospe poziva da iznova osvrnemo pogled na sebe i na svoju obitelj, na bližnje i na Hrvatsku te da uvidimo kako bez susretanja s Bogom života, ostajemo u siromaštvu i života i duha i materijalnih stvari.
"Ova svetkovina nas poziva da dopustimo Blaženoj Djevici Mariji, našoj Majci, da uđe u naše obitelji, da ih obnovi u molitvi i veličanju Boga kako bi bile istinska mjesta bogata božanskim životima i radošću. Nije lako izdići se iz ravnodušnosti svakodnevice, ali se može. Susretanje s Bogom, zaštita braka i obitelji, izlazak iz vlastite udobnosti, kajanje i praštanje, žrtva i nada - put su prijelaza i izlaska iz siromaštva u bogatstvo, iz tame u svijetlo, iz beznađa u radost nade," rekao je Barišić.
Splitsko-makarski nadbiskup podsjetio je i na nedavni uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije koja je igrala u finalu Svjetskog prvenstva u Rusiji i osvojila srebrnu medalju.
"Nedavno smo igrali na nogometnom polju, a i sada ulazimo u neko drugo finale. Mnogi su čuli za nas Hrvate da postojimo, ali hoćemo li i koliko ćemo opstati odgovorit će ovo 'finale' koje igramo na našem domaćem terenu, na polju demografije, nezaposlenosti, gospodarstva, odgoja i obrazovanja, zdravstva, odlaska mladih iz Domovine, rastava, promocije braka i obitelji! Vjerujem u uspjeh, jer Hrvatska to želi, može i hoće!," poručio je nadbiskup Barišić.
3. nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna
Pri tomu je izrazio nadu kako ćemo to pokazati i na Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji koji će se pod geslom "Obitelj - izvor života i radosti" održati u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna ove godine, te je pozvao vjernike i njihove obitelji na taj susret.
"Neka to bude susret koji će sa sobom donijeti nove živote i novu radost. Neka bude prekretnica i za našu domovinu Hrvatsku kako bi nam domovi bili nastanjeni i ispunjeni životom," naglasio je mons. Barišić govoreći o Nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji.
Napomenuo je kako nam razmišljanje nad vlastitim životom i pogled uperen u dubinu svoga srca otkriva stvarnost s kojom sami dolazimo pred Majku Mariju.
"Siromaštvo nije tuđe, ono je dio života svakog čovjeka," kazao je Barišić, dodavši kako je 'svaki od nas', na svoj način, i siromah i prosjak. "Materijalno siromaštvo lakše je mjerljivo. Odnosi se na naše imati. Ono nas dotiče izvana: nešto imamo ili nemamo. No, tu je i duhovno – moralno siromaštvo.Ono nas duboko zahvaća i određuje unutar nas samih. Dotiče i zahvaća naš identitet – naše biti. Manja je opasnost nemati stvari, negoli nemati identiteta – ne biti čovjekom", naglasio je nadbiskup Barišić.
Podsjetio je kako pojedinci i zajednica, obitelji i društvo, Crkva i svijet mogu biti ugroženi ne samo nedostatkom sredstava za život, već još opasnijim duhovno – moralnim siromaštvom na koje nitko nije imun.
Uoči mise procesija sa slikom Gospe sinjske
Uoči misnog slavlja u Sinju više desetaka tisuća vjernika sudjelovalo je prijepodne u svečanoj procesiji koja je krenula iz Gospina svetišta u Sinju, a predvodio ju je nadbiskup Barišić.
Sinjski alkarski momci u tradicionalnim odorama nosili su zlatom i dragim kamenjem, te brojnim zavjetnim darovima okićenu staru Gospinu sliku s kojom se na četiri strane blagoslivlja Grad Sinj i Cetinska krajina. Tijekom procesije sinjskim ulicama u nošenju slike Sinjske gospe izmjenjivali su se alkari, vatrogasci, pripadnici MUP-a, pripadnici braniteljskih i veteranskih udruga iz Domovinskog rata.
Među sudionicima procesije bili su i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) komodor Ivo Raffanelli i splitsko-dalmatinski župpan Blaženko Boban. Na proslavi Velike Gospe u Sinju, osim vjernika iz Dalmacije sudjeluju i vjernici iz susjedne BiH.
Kako su rekli u sinjskom samostanu, očekuje se da će tijekom cjelodnevne svetkovine u Sinju biti više od 100 tisuća vjernika, a mise se služe od rane zore, do večeri. Ovogodišnje blagdanske svečanosti u Sinju održavaju se pod motom "Obitelj - izvor života i radosti".
Vjernici Đakovštine u marijanskom svetištu u Dragotinu
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, Veliku Gospu, Đakovština svetkuje u srijedu u Dragotinu, najstarijem marijanskom svetištu istočne Hrvatske, a čija se crkva prvi puta spominje 1332. godine.
Vjernici Gospi Dragotinskoj hodočaste još od sinoć, kada je misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, a nakon čega je održana procesija s upaljenim svijećama. Svemu je prethodilo iznošenje slike Gospe Žalosne iz crkve, a koja je najvredniji predmet u svetištu.
Niz misnih slavlja na samu svetkovinu započelo je svetom euharistijom na otvorenome, za vanjskim oltarom, koju je služio vlč. Ivan Zirdum, dugogodišnji upravitelj svetišta.
Svoju propovijed posvetio je Majci Božjoj i njenoj ustrajnoj, majčinskoj ljubavi prema njenom sinu, Sinu Božjem.
Marija je majka uzor kako valja živjeti, poručio je vlč. Zirdum. Istaknuo je kako je Marija svakim svojim djelom ponavljala odlučnost – služiti Bogu iznad svega.
"U muci Otkupitelja pratila je svoga Sina. Ona je čvrsta i hrabra
majka. Isus ju je predao svima nama, kršćanima, riječima: 'Evo
vam majke!' Marija je svoju služenjsku ulogu izvršila na
zemlji, ali ona je služi i dalje. Nas pozemljare ona nikada ne
zaboravlja. Mnoštvo se utječe Mariji, ona služi da bi mi bolje
upoznali Isusa, ona nas privodi Kristu", rekao je, uz ostalo, u
propovijedi vlč. Zirdum.
Dio vjernika u Dragotin zavjetno dolazi pješice, upućujući
molitve Gospi Dragotinskoj za zdravlje, obitelj, mir, za pokojne,
te za druge nakane.
Vjernici se Gospi Dragotinskoj mogu pomoliti na vidikovcu, gdje je izgrađen Marijin kip, te uz Gospin kip u unutrašnjosti crkve koja prolazi obnovu, a otkako se 2009. godine srušio njen teški betonski strop.
Blagdan Velike Gospe
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, ujedno je i državni blagdan, koji se obilježava 15. kolovoza kad diljem Hrvatske vjernici hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod zaštitnički plašt Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Još u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena u Solinu je sagradila dvije crkve: Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana. Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Don Frane Bulić našao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka. Izgorjela je 1875., a sadašnja je sagrađena 1878. godine.
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu "Hvaljen Isus i Marija". Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu "Hvaljen budi Isus Krist" dodali i njegovu majku Mariju.
Mariji u čast i slavu posvećeno su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu, Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa danas, ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ "Hrvati", prvo što će vam odgovoriti bit će "Velika Gospa". Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
