Ključna pitanja na koja će osumnjičeni odgovarati istražiteljima već u kaznenoj prijavi što u je podnio prije tjedan dana istaknuo je izvanredni povjerenik Ante Ramljak, a utemeljeni su na onome što je utvrdila revizijska kuća PwC. Kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih istrazi, istragom će biti obuhvaćeno poslovanje Agrokora od kraja 2014. do kraja 2016. godine.
Dobit, pa gubitak
U tom razdoblju Agrokor je najprije iskazao dobit za 2015. godinu od 1,2 milijarde kuna, da bi revizori utvrdili da je u tom periodu koncern poslovao s gubitkom od 3,6 milijardi kuna. I godinu kasnije, koncern je završio s gubitkom i to od 11,2 milijarde kuna. U dvije godine, zaključuje se, tako je došlo do ukupnog umanjenja ukupnog kapitala za 21,7 milijardi kuna.
Dubiozu u poslovanju predstavljaju i računovodstvene nepravilosti, točnije neprikazanih 3,9 milijardi kuna obveza, 2,3 milijardi oprativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. godine, te reklasifikacija 2,1 milijarde kuna novca i novčanih ekvivalenata.
Dio pozajmica za Todoriće, dio ostalima
Prema prijavi, samo je obitelj Todorić od spornih 2,3 milijarde kuna navodnih operativnih i financijskih troškova zadržala je milijardu kuna za sebe, dok ostatak tog iznosa predstavljaju pozajmice drugim privatnim firmama: Adriatica.net-u (264 milijuna kuna), Niva Inženjeringu (164 milijuna kuna), Zagreb Montaži (65 milijuna kuna), Lipa Prometu (51 milijun kuna), Sun Energyju čiji je vlasnik bio Todorićev sin Ivan (47 milijuna kuna), Prima ulaganjima (39 milijuna kuna), Zvečevu (34 milijuna kuna), poliklinici Aviva (33 milijuna kuna), tvrtki Vetel (30 milijuna kuna), firmi SK-735 (20 milijuna kuna), Com Com-u (13 milijuna kuna) i Dalmarini (10 milijuna kuna).
Evo zbog kojih će kaznenih djela odgovarati
Istražitelji sumnjaju kako je nepravilno korištenje tzv. metode udjela u periodu od 2006. do 2011. godine rezultiralo ispavnkom vrijednosti udjela u iznosu od 3,5 milijardi kuna, odnosno precijenjenim prihodima u ranijim razdobljima.
Zbog toga se sumnja da su Todorić i njegovi najbiliži suradnici zlorabili svoje položaje, odnosno povjerenje u gospodarskom poslovanju. Za to kazneno djelo zakon predviđa do deset godina zatvora. Osim za zlouporabe bivša uprava Agrokora i nadzorni odbor osumnjičeni su i za krivotvorenje isprava, te neuredno vođenje poslovnih knjiga.
Prema za sada dostupnim informacijama sam koncern Agrokor kao pravna osoba, nije obuhvaćen istragom, budući da su imovinsku korist, kako se navodi u prijavi, imali njegovi čelni ljudi. Oni su po zakonu odgovorni i za njezino vraćanje.
