Sigurnosno-obavještajna agencija je objavila svoje godišnje izvješće. Izvješće obrađuje gotovo sve sigurnosne prijetnje i donosi dosta konkretne odgovore. Tako je prvi puta javno dostupan podatak o broju pripadnika radikalnih islamskih skupina u našem okruženju, brojka nije mala, govori se o novim oblicima obavještajnog rata, a prvi puta SOA službeno objavljuje i broj cyber-napada na državne institucije.
U izvješću mnogo toga piše, ali naravno da ni blizu ne piše sve što SOA zna, a o onome što se ne zna sigurno najviše zna današnji ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a bivši ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, Dragan Lozančić, koji je bio gost Direkta.
Kad smo kod toga, tko koliko smije govoriti, kako to da tajna služba već nekoliko godina javno objavljuje izvješća o svome radu? To je za Hrvatsku i ovu našu regiju dosta neuobičajeno, ovdje je i izvješće Agencije za propuh službena tajna.
"Ovo je četvrto izvješće i što je u našoj regiji razbilo led. To je normalna praksa u zapadnim demokracijama da službe komuniciraju sa svojim građanima na koji način i kako obavljaju svoje poslove".
Jesu se političari malo zgrozili kad ste prvi put izašli javno?
"Moram priznati, kad smo prvi put predložili tako nešto da je bilo otpora, ne samo unutar SOA-e, nego i izvana. Ali postojala je jedna kritična masa i mi smo izišli s prvim izvješćem".
Ono što je u izvješću možda najvažnije za sve hrvatske građane koji sve više strahuju od terorističkih napada jest ocjena Agencije da teroristički napad u Hrvatskoj još uvijek "nije vjerojatan", ali ni isključen. Takva je ocjena čini mi se bila i zadnjih godina, čemu to zahvaliti obzirom da broj teroristilčkih napada u Europi iz godine u godinu samo raste?
"Ima više razloga. U Hrvatskoj imamo jako dobru suradnju s islamskom zajednicom, Također, imamo dobru suradnju s drugim službama u inozemstvu. I zbog rada drugih službi, policije i društva. Taj problem nije takav kod nas. Međutim, u našem okruženju ima ozbiljnijih problema i sigurnosnih izazova".
Tvrdite da je opasnost od napada u BiH "umjerena", to znači znatno veća nego u Hrvatskoj?
"Jugoistočno od Hrvatske postoje ozbiljni sigurnosni rizici. Postoje tisuće i tisuće salafita i drugih osoba koje mogu postati rizik".
Je li bilo pokušaja terorističkog napada u Hrvatskoj ili regiji koji je SOA spriječila?
"Ne mogu o tome govoriti. Ali, sasvim sigurno, to im je primarna zadaća i budite sigurni da se na tome radi. Na tom području ne smije biti nijedne greške".
Koliko treba zabrinjavati ova brojka o 10.000 islamskih fundamentalista jugoistočno od Hrvatske, pretpostavljam da ih je najviše u BiH? Je li to više nego ranijih godina?
"To je ozbiljan broj ljudi. To ni nije broj tajnih službi, nego imate dosta javnih izvora koji to potvrđuju. To ne znači da su svi oni opasni, ali tu je jedna greška dovoljna".
SOA-ino javno izvješće za 2017. by Vijesti.hr on Scribd
Taj broj raste?
"Proteklih godina je rastao. Hoće li i dalje rasti, to ovisi o politikama".
Možemo li se pouzdati u službe susjednih zemalja ?
"Kad je riječ borba protiv terorizma, tu je suradnja na najvećoj razini. I sve službe tu imaju interes da zajedno rade".
Koliko za Europu, a onda i Hrvatsku raste opasnost od činjenice da ISIL zapravo gubi rat u Siriji i Iraku, i da će se ti ljudi povući iz tih krajeva, vratiti u Europu i još žešće ovdje djelovati?
"Uvijek. Jedna bojazan je bila da ako ISIL izgubi taj rat, gdje će ti ljudi ići. Bit će ozbiljan problem kad se ti ratnici počnu vraćati doma".
Treba li više strahovati od terorista koji su tzv. vukovi samotnjaci ili od organiziranog terorizma, terorističkih ćelija?
"Jedno i drugo predstavlja ozbiljan rizik. No, vuka samotnjaka je teško otkriti. Kad god postoji jedna osoba koja ne komunicira s drugima, to je teško otkriti".
Civilne udruge SOA-u često prozivaju za antiiimigrantsku politiku, drugim riječima da ne dozvoljavate davanje azila ljudima koji su obični civili i samo se ovdje žele snaći i nastaviti život?
"Mislim da SOA samo radi svoj posao. Rade se procjene, a SOA ne odlučuje".
Izvješće prvi put spominje i cyber napade na hrvatske državne institucije, zabilježili ste ih 7, i to kako piše "državno sponzoriranih napada", dakle nisu u pitanju neki hakeri koji to rade iz zafrkancije?
"Nemam ta saznanja. No, u cyber svijetu imate svega. Sigurno da su to malo ozbiljniji napadi. Recimo, Rusija, Sjeverna Koreja i Kina su jako aktivne na tom polju".
Kao strano obavještajno djelovanje zanimljivo je ovo širenje lažnih vijesti, tko to radi i zašto, imate neki primjer?
"To je stara priča, danas se to zove hibridni rat. Sve će više i više uloga sigurnosne službe biti kako provjeriti informaciju, je li ona istinita ili lažna".
U Hrvatskoj postoji neka predodžba da tajne službe sve nas slušaju, pogotovo ako ono spomenem Plenković, Kolinda, odmah se aktivira neki sustav koji me prisluškuje, kako to funkcionira?
"Fizički to je nemoguće, ali to je stav operativnog rada. Mislim da oni slušaju one koji zaslužuju da ih se sluša".
Koliko je naša telefonija sigurna od napada drugih službi?
"To sad postoji sve složenija priča. Sve to više i više postaje nešto što je jako teško zaštititi".
I za kraj da se malo vratimo na početak današnjih vijesti i Sloveniju, možete li nam sad otkriti kako ste provalili Slovence i Arbitražni sud, to vam je neka strana služba dala snimke razgovora ili ste sami...?
"Ne bih to mogao komentirati".
