Specijalist za intenzivnu njegu na Odjelu za plućnu medicinu prestižne klinike Mayo u Rochesteru, Minnesota, profesor na njihovoj medicinskoj školi te bivši član izvorne postave benda Zabranjeno pušenje, Ognjen Ogi Gajić, rekao je za Slobodnu Dalmaciju kako s aspekta intenzivne njege, što je njegova uža specijalnost, infekcije novim koronavirusom su teške, ali manje komplicirane nego mnoga druga kritična oboljenja s kojima se svakodnevno susreću.
"S druge strane, rapidno širenje infekcije i nagli priljev bolesnika je u nekim sredinama (Wuhan, sjeverna Italija, New York City...) dovelo do paralize zdravstvenog sustava, nedostatka kapaciteta za intenzivnu njegu i velike smrtnosti. Posljedice virusa na javno zdravstvo, način života, socijalne, političke i ekonomske tokove su nesagledive. Treba se nadati da će barem neke od posljedica biti pozitivne; na primjer, smanjenje zagađenja okoliša ili efikasnije korištenje interneta za telemedicinu, teleedukaciju i biznis", dodaje Gajić za Slobodnu Dalmaciju.
Jedna trećina dobije obostranu upalu pluća
Kaže da otprilike jedna trećina bolesnika kojima je potrebno bolničko liječenje dobije tešku obostranu upalu pluća s potrebom za intenzivnom njegom, velikim koncentracijama kisika, neinvazivnim i invazivnim respiratorima.
"Prosječna smrtnost hospitaliziranih bolesnika je oko 20 posto, a onih koji zahtijevaju intenzivnu njegu i do 40 posto. U našem iskustvu na Mayo klinici u Minnesoti, broj kritično oboljelih je stabilan, možda malo manji negoli prije par mjeseci. U svakom slučaju težina bolesti ovisi od ukupnog broja zaraženih te općeg stanja bolesnika (starosna dob, komorbiditeti...)", objašnjava.
Prema njegovim riječima, vrlo mali broj pacijenata zahtijeva ECMO. "U našem iskustvu znatan postotak kritično oboljelih se oporavi na high flow O2 (velike koncentracije i protok ovlaženog kisika), neinvazivne respiratore i uz ležanje potrbuške.
Oko polovice kritično oboljelih zahtijeva invazivne respiratore i sedaciju, ali i kod njih imamo odlične rezultate i mali postotak smrtnosti. Koronavirus upale pluća traje dosta dugo, i po nekoliko tjedana, ali treba biti strpljiv i izbjegavati komplikacije. ECMO koristimo u ekstremnim slučajevima kada konvencionalne metode nisu uspješne", kaže.
Je li virus oslabio?
Suprotno tvrdnjama nekih znanstvenika da je virus oslabio, Gajić kaže kako, nažalost nemaju podatke koje bi opravdale takvu tvrdnju. "Zadnjih mjeseci je više bolesnika mlađe životne dobi s boljim imunitetom i bez komorbiditeta, pa je možda i to razlog. Također, u ljetnim mjesecima ljudi su vani pa je i količina virusa kojoj smo izloženi manja."
Svi se pribojavaju jeseni i zime, ako se udruže koronavirus i gripa, no Gajić smatra da bi koronavirus mogao biti veći problem. "Za gripu imamo dosta efikasno cjepivo tako da u sredinama gdje se cijepljenje dobro provodi, kao što je to slučaj ovdje gdje ja živim, to neće biti problem. Korona može biti veći problem, ljudi će više vremena provoditi u zatvorenom prostoru."
Kraj pandemije 2021.?
"Svi se nadamo da će cjepivo za koronu uskoro biti dostupno i efikasno, možda čak i do zime. Uz cjepivo, epidemiološke mjere i razvoj prirodnog imuniteta osoba koje su preboljele koronavirus, očekujemo da će pandemija biti zaustavljena 2021. godine", rekao je Gajić.
Nije mogao komentirati vijest da su Rusi razvili i registrirali cjepivo protiv koronavirusa jer, kako kaže, to nije njegova uža specijalnost. "Nadam se da se testiranje radi po ustaljenim protokolima i da ćemo ubrzo znati koliko je učinkovito i ima li neke sporedne efekte. Nadajmo se najboljem. Nikada veći broj istraživača iz cijelog svijeta nije radio na jednom problemu. Nadamo se jednom ili više uspješnih cjepiva."
Propaganda antivaksera
Što se tiče otpora antivaksera Gajić upozorava da ne nasjedamo na njihovu propagandu. "Nažalost, naivni, slabo obrazovani ljudi nasjednu na propagandu koja im se servira iz različitih motiva, slično kao što su nasjeli na nacionalizam i ratovali."
"Razvoj cjepiva prati rigorozne metode radi smanjivanja sporednih efekata na minimum. Sjetimo se sedamdesetih godina kad su se pojavile velike boginje. Svi smo tada cijepljeni, pa i ja. Da tada nismo imali cjepivo, trećina stanovništva bi izumrla", kaže.
Na pitanje hoćete li se i on cijepiti rekao je da se on kao liječnik mora cijepiti. "To je na Mayo klinici obvezno. Rizik od cjepiva je minimalan u odnosu na korist koju pruža vama i ljudima oko vas."
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
