NAJIMPRESIVNIJI TRENUTAK / Bitka koja je obilježila, ali i spasila Tita: Bio je u posve bezizlaznoj situaciji, a onda je izveo nevjerojatan manevar

U novom serijalu XX. stoljeće povjesničar Hrvoje Klasić osvrnuo se na jedan od najimpresivnijih trenutaka Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije

7.3.2023.
6:48
VOYO logo

U noći s 5. na 6. ožujka 1943. dogodio se jedan od najimpresivnijih trenutaka Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije. Po naređenju Josipa Broza Tita, vrhovnog komandanta jugoslavenskih partizanskih odreda, srušen je željeznički most na rijeci Neretvi. Bio je to vrhunac vojne operacije koja će kasnije postati poznata pod imenom Bitka za ranjenike.

Za razumijevanje ovog čina, kojeg jedni smatraju genijalnim, a drugi nepromišljenim potezom, treba dati širu sliku onoga što se na tlu Jugoslavije događalo u tom trenutku. Nakon što je u proljeće 1941. napadnuta, okupirana i raskomadana Kraljevina Jugoslavija na njezinu teritoriju nastaje organizirani pokret otpora predvođen jugoslavenskim komunistima. Iz mjeseca u mjesec broj članova partizanskih odreda raste, posebno zbog nesmiljenog terora ustaškog režima u NDH prema pripadnicima srpskog naroda. Tijekom 1942. upravo na području NDH partizani oslobađaju teritorij veličine oko 50 tisuća km² koji će zbog središta u gradu Bihaću biti nazvan Bihaćkom republikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
ATENTAT NA VELIKOG REFORMATORA /

Hladnokrvno je likvidiran kad je sa suprugom izašao iz kina: Misteriozno ubojstvo pripisivali su i hrvatskim ekstremistima i agentima Udbe

Image
ATENTAT NA VELIKOG REFORMATORA /

Hladnokrvno je likvidiran kad je sa suprugom izašao iz kina: Misteriozno ubojstvo pripisivali su i hrvatskim ekstremistima i agentima Udbe

Operacija 'Weiss': Potpuno uništenje partizana

Vojni ali i politički uspjesi jugoslavenskih partizana zabrinuli su Nijemce i Talijane iz nekoliko razloga. Prvi je bio taj što su shvatili da ustaške vlasti u Zagrebu nisu sposobne osigurati red i mir na teritoriju NDH, niti se samostalno obračunati s partizanskim pokretom. Drugi razlog imao je veze s trendovima koji su se u vojnom smislu počeli mijenjati u Europi i na Mediteranu, i to na štetu Nijemaca i Talijana. Uspjesi Britanaca i Amerikanaca u sjevernoj Africi, te Crvene armije kod Staljingrada potaknuli su mogućnost otvaranja novog bojišta iskrcavanjem zapadnih saveznika negdje na europskom tlu. S obzirom na to da se kao jedna od mogućih lokacija iskrcavanja spominjala istočna jadranska obala, postojanje jakog partizanskog pokreta u zaleđu predstavljalo je za Nijemce i Talijane dodatan problem.

Zato je u Berlinu donesena odluka da se potkraj siječnja 1943. pokrene velika vojna operacija kodnog imena 'Bijelo', odnosno 'Weiss', s ciljem potpunog uništenja partizanskih jedinica i partizanskog rukovodstva. U ovoj operaciji zajedno su nastupali njemački i talijanski vojnici, te njihovi saveznici hrvatske ustaše i srpski i crnogorski četnici. Iako partizani pružaju jak otpor Operacija Weiss napredovala je po planu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tito je u bezizlaznoj situaciji donio odluku za povijest

Najžešće bitke vodit će se u kanjonu rijeke Neretve gdje se, u neprijateljskom okruženju, našao i Vrhovni štab na čelu s Titom. Osim što su bili inferiorni po broju vojnika i kvaliteti naoružanja, partizanima je ratovanje bilo otežano i činjenicom da su sa sobom vodili i nekoliko tisuća ranjenih suboraca. U takvoj, po mnogima bezizlaznoj situaciji, Tito je donio odluku da se poruše svi mostovi na Neretvi, uključujući i onaj posljednji, željeznički kod mjesta Jablanica. Po njegovim riječima, to je trebao biti manevar koji bi neprijateljske zapovjednike zavarao oko planova daljnjeg kretanja partizanskih jedinica. Taj manevar uključivao je i podizanje improviziranog drvenog mosta tik do porušenog željezničkog po kojem će se partizani u sljedećih nekoliko noći prebacivati na drugu stranu rijeke.

Image
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Zanimljiva je i sudbina samog mosta...

Je li čin rušenja mosta bio potreban ili bi se partizani iz obruča, i uz manje gubitaka, izvukli i bez toga, ostaje dilema na koju vojni analitičari ni danas nemaju jedinstven odgovor. Ali je činjenica da je proboj uspio, te da unatoč velikim ljudskim gubicima i gubitkom oslobođenog teritorija, partizanski pokret i njegovo rukovodstvo nisu uništeni. Zanimljiva je i sudbina samog mosta. Nakon što su ponovo zauzeli Jablanicu Nijemci su u ljeto 1943. na istom mjestu sagradili novi željeznički most koji će u funkciji biti sve do 1968. Tada je, za potrebe snimanja filma Bitka na Neretvi, a kako bi sve izgledalo što autentičnije, režiser Veljko Bulajić donio odluku da se most po drugi put minira i sruši. Iako je dato obećanje da će se izgraditi novi treći most, taj projekt nikada nije zaživio. Srušeni most ostao je kao turistička atrakcija sve do 1991. kada je jedan njegov dio odnijela nabujala Neretva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek početkom 2022. na inicijativu Muzeja Bitke za ranjenike obnovljen je porušeni most koji osamdeset godina kasnije stoji kao podsjetnik na jedan od najslavnijih partizanskih podviga iz Drugog svjetskog rata.

Image
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Memorijalni centar u Jablanici, poprište bitke za ranjenike i rušenje mosta na rijeci Neretvi

Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo