Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, članica Odbora EP-a za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane, pozvala je ministarstvo zdravstva da, po uzoru na neke druge zemlje EU-a, zabrani prodaju energetskih napitaka djeci, za koje je utvrđeno da pridonose razvoju pretilosti, dijabetesa i karijesa, doznaje se u utorak iz priopćenja ureda hrvatske zastupnice.
"Podaci o konzumaciji energetskih napitaka među djecom i adolescentima su zabrinjavajući. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), pije ih 68 posto adolescenata i 18 posto djece. Oni su žrtve reklamiranja koje ih uvjerava da će od njih brže učiti i biti bolji u sportu, ali u stvarnosti posljedice su pretilost, dijabetes i karijes. Pozivam ministra zdravstva da zabrani marketing i prodaju ovih proizvoda djeci, a po mogućnosti svim maloljetnicima", upozorila je Borzan.
Borzan, iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata - S&D - je prošle godine u Europskom parlamentu pokrenula inicijativu koja je državama članicama EU-a dala odriješene ruke da ograniče marketing energetskih pića, točnije reklamne tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju i učinke. Parlament je to postigao vetom na prijedlog Europske komisije da se te marketinške tvrdnje stave na popis dopuštenih.
"Sada je na državama članicama da odluče hoće li zabranama štititi zdravlje djece, Litva i Latvija su to već napravile. S obzirom da više od četvrtine djece naše školske djece ima prekomjernu težinu i da smo po tome sedmi u Europi, vrijeme je da i Hrvatska djeluje. Vjerujem da nema političke stranke u Saboru koja bi bila protiv, vjerujem da nema roditelja koji bi bio protiv", dodala je Borzan.
Prosječna limenka energetskog napitka od 250 ml sadrži 27 grama šećera i 80 miligrama kofeina, otprilike kao velika šalica turske kave s četiri žličice šećera. Prema prije spomenutom istraživanju EFSA-e, prosječna potrošnja kod adolescenata koji ih konzumiraju je 2.1 litre napitka na mjesec, a svaki peti pije više od 7 litara mjesečno.
U priopćenju se ističe da je, prema liječnicima, veza između djece i energetskih napitaka problematična na više razina.
"Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta treba opsežnije istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima", pojašnjava se u priopćenju.
Svjesni negativnih konotacija koje povezuju djecu i njihove proizvode, i udruženje proizvođača Energy Drinks Europe objavilo je upute svojim članovima da reklamama ne ciljaju na djecu mlađu od 12 godina te da ne plasiraju proizvode u i blizu škola.
Usprkos tome, ali i upozorenju na svakoj limenci da se napitak ne preporučuje djeci i trudnicama, djeca i mladi adolescenti su glavni potrošači tih pića.
"Nemam ništa protiv toga da odrasli piju ta pića. Moderan ritam života i rada je takav da ponekad dobro dođu. No, kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima treba energetski napitak da ih "digne"? Radi se o klasičnom ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i viška energije. Država ima dužnost da ih od toga zaštiti", zaključuje hrvatska europarlamentarka.
