Trgovci isticu kako bi hranu donirali u vecim kolicinama, no na nju su dosad placali PDV, pa su pribjegavali unistavanju proizvoda kojima je netom istekao rok trajanja jer ih je ono kostalo znatno manje. Takva bi se apsurdna situacija, mozda i prije ljeta, trebala promijeniti.
Uskoro ce, naime, stupiti na snagu novi Zakon o poljoprivredi koji prvi put regulira mogucnost doniranja hrane, odnosno ukida PDV na prehrambene proizvode koji zavrsavaju u donacijama. Pokretanju spomenute inicijative sasvim sigurno je pridonio i medunarodni skup 'Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola' koji je prije nekoliko mjeseci organizirala Hrvatska agencija za hranu (HAH). Prema rijecima Andree Gross-Boskovic, ravnateljice HAH-a, zakljucci sa skupa poslani su u Ministarstvo poljoprivrede sto je 'zasigurno ukazalo na postojece probleme...'
''Na globalnoj razini baci se oko trecina hrane – prema podacima FAO-a (Svjetska organizacija za hranu) iznosi oko 1,3 milijarde tona godisnje. Kolicine bacene hrane su podjednako velike u industrijaliziranim zemljama kao i u zemljama u razvoju'', naglasava ravnateljica Gross Boskovic.
Natjerati trgovce
Tanja Popovic Filipovic iz Saveza udruga za zastitu potrosaca i clanica Upravnog vijeca HAH-a, smatra da bi se bacanju hrane moglo stati na kraj i prije donosenja Zakona o poljoprivredi, i to tako da se trgovce natjera da proizvodima kojima istjece rok trajanja cijenu spuste na vrijeme.
''Primijetila sam u trgovini da se maslinovom ulju snizava cijena za 20 do 30 posto, i to tjedan dana prije isteka roka trajanja, sto je neznatno kad je u pitanju redovna cijena od 80 kuna. S jedne strane, kupca se mami tom akcijom, a s druge strane trgovac zna da je realno tesko potrositi bocu maslinova ulja u sedam dana. Vecina potrosaca, nazalost, nastavlja koristiti takve proizvode izvan isteka roka iako oni mogu promijeniti organolepticka, kemijska i hranjiva svojstva.
Takav proizvod, na koncu, ne ide na teret trgovca koji nije na vrijeme spustio cijenu na njegovu realnu vrijednost, vec na stetu potrosaca koji konzumacijom hrane nakon isteka roka trajanja riskira zdravlje'', objasnjava Slobodnoj Dalmaciji Tanja Popovic Filipovic.
U pozadini price o bacanju hrane nije, dakle, samo dosadasnja politika zakonodavca koji je inzistirao na placanju PDV-a za doniranu hranu, vec i utrka za profitom, kako proizvodaca, tako i trgovaca. U takvim je uvjetima, kaze Filipovic, iznimno vazno osigurati djelotvornu politiku sigurnosti proizvoda, usluga i hrane, i to tako da se adekvatnim propisima onemoguci dostupnost nesigurnih proizvoda, pa tako i onih prehrambenih, potrosacima.
