Toplinski val, koji će od subote rasti i do utorka zahvatiti Hrvatsku, odnosi se i na susjedne zemlje, te Austriju, dijelove Francuske i Španjolske, kao i manje površine Njemačke i Norveške.
Najavljena opasnost u Hrvatskoj upozorava uglavnom na visoke temperature, ali u zagrebačkoj regiji i na grmljavinsko nevrijeme koje bi kasno poslijepodne i navečer mogao pratiti jači razvoj oblaka i lokalnih pljuskova.
Velika ili narančasta opasnost je srednja od tri opasnosti. U njezinu opisu se kaže da je vrijeme opasno zbog vjerojatnosti da će se dogoditi štete u kojima su moguće i ljudske žrtve, te da treba biti vrlo obazriv i redovito informiran te svjestan rizika koji može biti neizbježan.
Toplinski val i zdravlje
Temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovništvo nisu jednake u svim područjima, već se razlikuju ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Tako, visoke temperature koje mogu uzrokovati probleme u Lici ne predstavljaju rizik za stanovnike Dalmacije, gdje su takve temperature gotovo uobičajene, ističe se u objašnjenju DHMZ-a.
Liječnici preporučuju rashlađivanje tijela i pijenje dovoljno tekućine, izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 17 sati, osobiti djeci, trudnicama, starijim osobama i srčanim bolesnicima, te tuširanje, lagano odijevanje i slično.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom ljetnih mjeseci od 2012. do 2014. u Zagrebu je zabilježen porast intervencija Hitne medicinske službe s 55 tisuća na 80 tisuća oboljelih. Podaci govore kako je vidljiv porast svih oboljenja nakon naglog povišenja temperatura zraka, pogoršanje kroničnih bolesti i iniciranje novonastalih cirkulatornih bolesti.
Pokazalo se kako je tijekom tjedna u kojem je toplinski val 2012. godine zahvatio Zagreb smrtnih ishoda bilo 5 posto više u odnosu na tjedne bez toplinskog ekstrema. Epidemiološka analiza prijema iz hitnih medicinskih službi pokazala je da je prijem bolesnika tijekom tjedna toplinskog vala porastao sa šest tisuća na deset tisuća.
Nema dileme, odraz klimatskih promjena
Praćenje vremenskih anomalija pokazuje porast temperatura iz godine u godinu. Tako, posljednji lipanj je ekstremno topao, s ukupnim odstupanjem do 4,7 stupnja u Varaždinu i Lastovu iznad tridesetogodišnjeg prosjeka, iako nigdje nisu zabilježene rekordne vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka.
Viši istraživač Kraljevskog meteorološkog instituta Nizozemske Geert Jan van Oldenborgh nedavno je predstavio studiju, koja kaže da su utvrđene jasne i snažne veze između lipanjskih rekordnih toplina i klimatskih promjena uzrokovanih djelovanjem čovjeka.
Nešto blaža ocjena vrijedi za cijelo proljeće 2017. u Hrvatskoj, kao i za veći dio Hrvatske tijekom cijele protekle godine.
Znanstvenici su rekli da vrućine najvjerojatnije nisu hir prirode i ne mogu se objasniti promjenama aktivnosti Sunca ili drugim prirodnim čimbenicima, nego da su ih povećale emisije stakleničkih plinova uslijed djelovanja ljudi. "Do kraja stoljeća će ove visoke temperature postati pravilo u zapadnoj Europi", smatraju znanstvenici.
U šumskim požarima u lipnju ove godine u Portugalu je poginulo više od 60 ljudi, a pred požarima je u Španjolskoj evakuirano više od 2000 ljudi. U većem dijelu Francuske 21. lipnja bila je najtoplija lipanjska noć od početka bilježenja temperatura, a Engleska je zabilježila najtopliji lipanjski dan od ljetnog vala vrućine 1976. godine.
Neki mediji zloupotrebljavaju situaciju
Način na koji neki hrvatski mediji izvješćuju o vremenskim nepogodama unutar komunikoloških krugova ocijenjen je zloupotrebom situacije. Pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku Đorđe Obradović ocijenio da neki mediji svojim naslovima, najavama, intonacijom i slično problem s informativne razine podižu na razinu senzacije, a neodmjerenim preuveličavanjem do senzacionalizma, pa ih je pozvao na odgovorno izvješćivanje.
