Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u četvrtak u Saboru da osjeća enormnu odgovornost za hrvatski zdravstveni sustav.
Priznao je da u sustavu ima niz problema, ali i dodao kako organizacija rada u pojedinim ustanovama nije u njegovoj ingerenciji, no, da nastoji utjecati na poboljšanja.
„Kao čovjek, liječnik i kao ministar osjećam enormnu odgovornost za zdravstveni sustav, no, kada govorimo o organizaciji rada u pojedinim zdravstvenim jedinicama - to nije u mojoj ingerenciji, iako iz dana u dana nastojim utjecati na poboljšanja”, kazao je Beroš odgovarajući na kritike zastupnika SDP-a Zvane Brumnića da zdravstveni sustav ne funkcionira.
Brumnić je ustvrdio da sustav ne funkcionira i da je teško je doći do bolnice i liječnika i pitao Beroša vidi li u tome dio svoje odgovornosti.
"U zadnjih mjesec dana ste uspjeli reći da su za to krivi ravnatelji klinika, doktori i građani, vidite li dio svoje odgovornosti u tome kako danas ne funkcionira dio sustava”, upitao je Brumnić ministar zdravstva tijekom saborske rasprave o nacionalnom strateškom okviru protiv raka.
Beroš je odgovorio da je u danim okolnostima napravio sve da sustav funkcionira čim je bolje moguće. Naglasio je i da je u vrijeme epidemije politika ministarstva omogućiti svim bolesnicima zdravstvenu skrb a ne samo Covid-19 pozitivnim.
„Svakodnevno se trudimo omogućiti prvo na ostvarivanje zdravstvene zaštite ne samo sekundarne nego i primarne”, naglasio je Beroš.
Na zabrinutost Stephena Nikole Bartulice (DP) zbog troškova epidemije koronavirusa Beroš je poručio da će Vlada napraviti sve kako bi osigurala dostatna sredstva za rješavanje koronakrize.
"Naša je obveza učiniti sustav financijski održivim", rekao je i najavio da će u tom smjeru ići i reforma zdravstvenog sustava.
Predstavljajući zastupnicima prijedlog nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., čije donošenje su zastupnici pozdravili, Beroš je istaknuo da je broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom porastu.
Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će broja novooboljelih u svijetu porasti s 18 milijuna u 2018. na 29,5 milijuna godišnje u 2040. godini, a broj umrlih s 9,5 na 16,4 milijuna godišnje.
„Rak je drugi uzrok smrtnosti nakon kardiovaskularnih bolesti i odgovoran je za 27 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018., vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca”, rekao je Beroš.
Godišnje se u prosjeku dijagnosticira 12 tisuća slučajeva invanzivnog raka kod muškaraca te 10 350 kod žena, izvijestio je.
Oko 30 do 50 posto malignih tumora moguće je spriječiti, naglasio je Beroš te naveo kako strateški okvir protiv raka sadrži niz mjera i aktivnosti u tom smjeru. "Usmjeren je na smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenja i povećanja kvalitete života oboljelih”, kazao je Beroš i dodao da tu nije riječ samo o listi dobrih želja nego strukturiranom dokumentu koji će biti temelj za mijenjanje stava o onkološkim bolesnicima.
