Manjak u proračunu Grada Zagreba krajem prošle godine premašio je milijardu kuna pa je šefica gradskih financija zatražila striktnu štednju koja uključuje i nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.
Upozoravajući dopis prošli je tjedan na adrese gradonačelnika Milana Bandića, njegovih zamjenica Olivere Majić i Jelene Pavičević Vukičević te pročelnika svih gradskih tijela uputila Daniela Juroš Pečnik, pročelnica Gradskog ureda za financije, piše Jutarnji list.
Vodeće ljude gradske uprave upozorila je da je od prošle godine propisano kažnjavanje za nepostupanje po nalogu Državnog ureda za reviziju, a koji je u nalazu financijske revizije za 2018., koja još nije dostupna javnosti, Gradu Zagrebu kao najvažnije naložio pokrivanje manjka po čemu je Grad dužan postupiti ako ne želi biti kažnjen.
Ponukan ovim nalogom, Gradski ured za financije je prošli tjedan poslao dopis svim gradskim uredima u kojem traži da povećaju prihode i smanje rashode. Naime, u 2018. u gradskim je financijama ostala "rupa" od 629 milijuna kuna koja je lani povećana za još 400 milijuna kuna.
Grad stoga, upozorila je šefica gradskih financija, ima sve veće probleme u podmirivanju obaveza i to do te mjere da su vjerovnici svoja dugovanja počeli prodavati faktoring tvrtkama za utjerivanje dugova.
“Proračunska potrošnja se nastavila povećavati iznad ostvarenih prihoda, što za posljedicu ima ne samo kontinuirani rast manjka prihoda, nego i značajne probleme s likvidnošću. Sve su veća kašnjenja u podmirivanju dospjelih obaveza Grada zbog čega dolazi do prodaje potraživanja koje dobavljači imaju prema Gradu”, stoji u dopisu Juroš Pečnik.
Posebno je naznačena i mjera roditelja odgojitelja, za koju je sada na godišnjoj razini potrebno osigurati više od 400 milijuna kuna. Vjerojatno je upravo štednja bila razlog za upućivanje u javnu raspravu nove odluke kojom se drastično smanjuju prava roditelja odgojitelja. No, pod pritiskom javnosti takva je odluka povučena te je u tijeku izrada nove.
S obzirom na to da zagrebački proračun za 2020. godinu iznosi 8,547 milijardi kuna, u dopisu na kraju stoji da će biti potrebno napraviti rebalans po nalogu Državnog ureda za reviziju kako bi se rashodna strana smanjila barem za utvrđeni manjak iz 2019. godine, odnosno 400 milijuna kuna.
"Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 milijuna kuna već je predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 mil. kn) te u 2022. godini (375,9 mil. kuna). Godišnji izvještaj za 2019. još nije završen, no pokriće konačno utvrđenog rezultata poslovanja za 2019. će se nastojati pokriti u narednom razdoblju, u svrhu kojeg je i dopis upućen pročelnicima. Grad će nakon utvrđivanja konačnog rezultata za 2019. provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje. Razmotrit će se mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja", odgovorili su iz Grada za Jutarnji list.
