Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki, za navodne nezakonitosti 'teške' preko 25 milijuna kuna, Uskok je, na više od 400 stranica, sudu predao još sredinom prosinca 2015. Sjednice optužnih vijeća više su puta prekidane, posljednji put u ožujku 2016. kada je sutkinja Tanja Pavelin Borzić na prijedlog obrane nezakonitima proglasila tajno snimljene telefonske razgovore i SMS poruke prikupljene u istrazi. No, Uskok se na odluku žalio Vrhovnom sudu koji je u prosincu je zaključio da su dokazi zakoniti pa je zakazana nova sjednica optužnog vijeća.
U optuženičkoj piramidi nakon Bandića, bivšeg šefa Holdinga Ljubičića i poduzetnika Petra Pripuza slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić (osuđen nakon nagodbe) te direktor Plinare Ante Dodig.
Istraga u međuvremenu proširena
Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.
Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.
Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.
U Remetinec, iz Remetinca...
Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu pustio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.
Zagrebački gradonačelnik je optužen i u slučaju Štandovi u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi "U ime obitelji" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.
Zadnji put odgođeno zbog Bandićevih odvjetnika
Prvu optužnicu protiv Bandića u tom slučaju optužno vijeće iste sutkinje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela. No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka, "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju".
Ta optužnica također čeka da ju sud potvrdi ili vrati Uskoku na doradu, a posljednje pripremno ročište prošloga tjedna odgođeno je jer su Bandiću njegovi odvjetnici otkazali punomoć.
