Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je izjavio da su za štetu na zgradama uzrokovanu potresom krivi građani, odnosno njihovo “neodržavanje privatne imovine” te da će “grad obnoviti svoju imovinu, država svoju, a građani svoju”. No, čini se da je gradska imovina; škole, knjižnice, muzeji, bolnice; prošla puno gore od privatnih stambenih i poslovnih objekata. Naime, stotinjak škola i vrtića mjesecima neće moći nastaviti s radom, muzejske zgrade su teško stradale, kao i dijelovi njihova postava, a i knjižnice su pretrpjele velike štete...
Većina arhitekata slaže se da se u posljednjih desetak godina grad bavio samo kozmetičkom obnovom fasada, pročelja i izolacije. Bandić se neki dan požalio što njegov “prijedlog o obnovi fasada i sanaciji pročelja zadnje četiri godine nije naišao na pozitivan odjek u javnosti”, jer Grad nudio sufinanciranje i do 80 posto. Arhitekti, među kojima je i Darko Kolarić, smatraju da takva obnova može spriječiti padanje fasade na ulicu, ali ne pridonosi otpornosti zgrade na potres. Jer rijetko je koja zgrada prošla seizmičku sanaciju.
Novinari Jutarnjeg su od gradskih institucija zatražili točan broj zgrada u njihovom vlasništvu koje su oštećene u potresu i trebaju sanaciju, kao i procjenu štete i vremena potrebnog za obnovu. Tražili su i prosjek godišnjeg ulaganja u fasade u zadnjih 10 godina i presjek ulaganja u statiku. Odgovore nisu dobili.
Škole s crvenim naljepnicama
Čini se da su u potresu najgore prošle škole. Čak 100 objekata od njih 450 neće moći primiti učenike do početka iduće školske godine. Među njima je i Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj, koja bi uskoro trebala dobiti crvenu naljepnicu, što znači da će postati potpuno neuporabljiva. Stradao je veći dio krova, a napukli su i zidovi koji ga drže
"Škola je bila u preseljenju na novu lokaciju na Botićev trg. Grad Zagreb je s time započeo, a onda je to iz nekih razloga stalo. Ja nemam sve činjenice i ne znam koliko se u školu ulagalo i u što točno, pa ne bih to komentirala", rekla je ravnateljica Zdravka Krpina o projektu vrijednom 30 milijuna kuna koji je započeo još 2018., a kojim se više od 700 učenika trebalo preseliti.
Jedna od škola koja je odmah dobila crvenu naljepnicu je i OŠ Petra Zrinskog u Krajiškoj ulici. Ravnateljica Mirjana Jermol tvrdi da su statičari procijenili kako se šteta može obnoviti. Potvrdila je i kako su se dosadašnje obnove školske zgrade ticale samo zamjene prozora i uređenja fasade.
"Teško je o tome govoriti, jer uvijek gledati iz svojih cipela, a treba imati u perspektivi cijeli grad. Imamo 108 osnovnih škola u Zagrebu, to je ogroman novac koji treba pravilno raspodijeliti. Lako nam je sada govoriti što bi bilo kad bi bilo", smatra Jermol.
Muzej grada Zagreba bi se bez sanacije srušio
Ni Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu, izgrađena 1895., nije prošla seizmičku sanaciju, niti je na njoj bilo bitnijih radova od 1995., iako je 2018. u Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti bilo predviđeno pola milijuna kuna za izradu projekta i sanaciju.
"Zgrada je još 1995. godine, kad se knjižnica uselila, prošla radove prenamjene. Tada su se uklanjali različiti zidovi iz unutrašnjosti, ali krucijalne obnove nismo imali niti smo vodili statičke radove na objektu", rekla je voditeljica Ismena Meić i dodala kako su pronašli dosta oštećenja zidova na stubištu, a dimnjak je pao s krova u dvorište te priznala kako još čekaju statičara.
Štetu je pretrpjela i Knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, a većina knjižnica smještenih u stambenim zgradama prošle su bez veće štete. Muzej grada Zagreba je također pretrpio znatna oštećenja. Na zgradi u Opatičkoj ulici popucali su unutarnji i vanjski zidovi i križni stropovi, a štete ima i na muzejskoj građi. Statičari još nisu pregledali zgradu, koja je mogla i puno gore proći.
"Imali smo kompleksnu obnovu od 1992. do 1997. godine. Tada se zgrada, iako zaštićena kao kulturno dobro, temeljito obnovila. Stabilizirali su se temelji, a zidovi su dobili betonska pojačanja. Strah me i pomisliti što bi bilo da te obnove nije bilo", potvrdio je ravnatelj muzeja Vinko Ivić i potvrdio da osim fasade nakon toga u zgradi ništa nije obnovljeno.
Grad nije povukao europski novac
Bivša ministrica graditeljstva i sadašnja predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a, Anka Mrak Taritaš također tvrdi da značajnijih zahvata na zgradama u gradskom vlasništvu nije bilo. Smatra da je Grad Zagreb trebao provesti dva odvojena projekta obnove. Prvi je obnova energetske učinkovitosti, a drugi statička sanacija, za što je Grad mogao povući sredstva iz Europskih fondova, ali po njenim riječima - nije.
"Poznato je da je grad na takvom području na kojem se mora voditi računa o statičkim elementima, a Grad to nije radio. Sve što je napravljeno jesu kozmetički zahvati, pa čak niti to. To vam je energetska obnova pročelja, što znači da će zgrada izvana izgledati malo ljepše i uštedjeti stanaru nešto toplinske energije", zaključila je Mrak Taritaš.
