U Zagrebu postoje 1062 skloništa, od čega je oko 20 posto gradskih, a ostala su privatna. Većina ih je u jako lošem stanju, a u ostatku Hrvatske njihovo je stanje još i gore, piše u srijedu Večernji list.
Oči svijeta trenutačno su uprte u ratno stanje u Ukrajini, a pomno se prati i svaki potez Rusije. Ne čudi stoga da ni u Zagrebu nije nezapaženo prošla naredba ruskog predsjednika Vladimira Putina da se nuklearno oružje stavi u stanje visoke pripravnosti. Izazvalo je to, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, veliko zanimanje za stanje i lokaciju atomskih skloništa u metropoli, o čemu je na jučerašnjoj konferenciji za medije govorio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Kazao je kako u hrvatskoj prijestolnici postoje 1062 skloništa, od čega je oko 20 posto gradskih, a ostatak privatnih.
Pavle Kalinić, dugogodišnji suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i bivši šef Ureda za upravljanje u hitnim situacijama (UHS), u nekoliko je navrata aktualizirao pitanje skloništa za koja kaže da ih je većina u gradu neupotrebljiva.
"Nemaju rezerve hrane, ispravne filtere, rezerve vode, funkcionalna vrata koja će biti hermetički zatvorena... A posebice će biti potrebna u slučaju napada vakuumskim bombama koje se ovih dana spominju. Nova se nisu gradila više od 10 godina. Htjeli smo u međuvremenu tijekom godina barem da podzemne garaže imaju dvostruku namjenu, odnosno da se mogu balističkim vratima transformirati u skloništa i da imaju, primjerice, kemijski WC, ali ni to nije prošlo. Jedino koje je upotrebljivo je ono u bivšem uredu UHS-a", upozorava Kalinić.
U ostatku Hrvatske je, dodaje, još i gora situacija. "Jedina zemlja u Europi koja ima dovoljan broj opremljenih skloništa koje uredno održavaju je Švicarska koja nikad i nije ratovala. A imaju i obavezni vojni rok za koji sam također upozoravao godinama da se treba ponovno uvesti i u Hrvatskoj", konstatirao je stručnjak za sigurnost, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Ježovita.