Vlada je raspravila set radničkih zakona: nacrte prijedloga zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE), zakona o europskim radničkim vijećima, čime se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim direktivama. Bilo je riječi i o zaštiti na radu, kojim se smanjuju izdvajanja za tu svrhu, no prije svega Zakonu o radu.
"Većina država EU je izmijenila radno zakonodavstvo u krizi", kazao je Mrsić, dodajući da je jedan od problema koji generira Zakon o radu onemogućavanje brzog restrukturiranja poslodavaca. Ovakav bi ZOR trebao olakšati zapošljavanje i spriječiti gubitak radnih mjesta, smatra on.
"U ovom zakonu nisu dirane ni otpremnine ni otkazni rokovi", rekao je. Omogućena je bolje organizacija radnog vremena, a radnici će i dalje raditi 40 sati tjedno, odnosno maksimalno 48 sati tjedno, uz plaćene prekovremene, tvrdi Mrsić. Omogućeno je lakše zapošljavanje u agencije, produljuje se rok u kojem radnici mogu utužiti svoja prava s tri na pet godina, skratio se postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, radnici mogu stupiti u štrajk odmah nakon što dobiju plaću, nabrojao je Mrsić.
"Zakonom se ne diraju prava radnika, već se čuvaju radna mjesta", tvrdi on.
Odmah ga je "demantirao" premijer Milanović koji je kazao da su ove reforme na tragu onih koje su se poduzele u Njemačkoj devedesetih godina, dodajući kako "nije sramota zaostajati za Njemačkom 10 godina, ali 20... To je glupost". Jednom reformom Njemačka je "dobila zraka i išla je naprijed".
"Ljudi su radili više za plaće koje su stagnirale do dana današnjeg, i to je cijena uspjeha", ustvrdio je Milanović. Kazao je i da je ovo tek "blaga reforma", a oporbi je poručio: "Ljudi pozivaju na reforme, dobit će reforme".
Iako poslodavci tvrde da ZOR nije usmjeren protiv radnika, sindikati, podsjetimo, najavljuju generalni štrajk.
Hrvatski zavod za zapošljavanje se, kako je kazao Mrsić, transformira - izmjenama njegovog statuta on se decentralizira, osnivanjem regionalnih ureda.
HŽ nabavlja nove vlakove
HŽ putnički prijevoz nabavlja 44 vlaka, koje će izraditi Končar. Prosječna starost voznog parka je preko 30 godina, kazao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Državna investicija košta 220 milijuna eura, a financirat će se kreditima. Prvi dio od 816 milijuna kuna financirat će HBOR. U veljači kreće proizvodnja vlakova.
HŽ infrastruktura uz HEP ima najveći razvojni ciklus, istakao je ministar, dodajući da će s novim vlakovima od Siska do Zagreba putovanje trajati 35 minuta kraće, tj. trajat će 35 minuta, bez stajanja.
Poskupljenje vode
Vlada je povećala naknadu za korištenja vode distributerima vodne usluge s jedne kune i 35 lipa na 2, 85 kuna po kubičnom metru, što je 11, 28 posto više. Uvodi se i naknada za korištenje voda splavarenje, rafting , vožnju kanuima i drugim plovilima od 50 kuna godišnje po plovilu te naknada za postavljanje plutajućih i plovećih objekata na vodama radi obavljanja ugostiteljskih i drugih gospodarskih djelatnosti.
"Primjene uredbe neće imati utjecaja na rashode i prihode državnog proračuna, ali će imati utjecaja na prihode i primitke Hrvatskih voda. Ovo je razvojna naknada, naknada koja služi isključivo za financiranje našeg udjela za sve one projekte koje moramo napraviti, a za koje smo se obvezali sukladno direktivi o vodama", rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Svako naselje veće od 50 ekvivalent stanovnika morat će imati osiguran sustav pitke vode, a ona od 2.000 sustav kanalizacije i pročišćivača, za što je na raspolaganju gotovo 3 milijarde eura iz EU proračuna.
"Ostalih milijardu i pol ide iz državnog proračuna, proračuna Hrvatskih voda i jedinice lokalne samouprave", rekao je Jakovina.
Plan je da do 2023. godine u vodno gospodarstvo uloži 4,5 milijarde eura, od čega će se 65 do 70 posto sredstava povlačiti iz proračuna EU. Potvrdio je da to znači i skuplju vodu i to od travnja.
"Da, veći standard znači i nešto veću cijenu vode. Ako trošite pet kubika mjesečno to je 7,5 kn poskupljenja", naveo je Jakovina.
