Poručivši da kultura može i treba biti pokretač razvoja, Mrak-Taritaš kao način kako to postići ističe korištenje mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, poticanje međusektorske suradnje između kreativnog sektora i gospodarstva i povećanja broja međunarodnih projekata te poticanje mobilnosti umjetnosti.
Bivša pomoćnica ministra kulture Sanja Šaban kazala je da posljednjih godina jača izvaninstituicionalni sektor te navela da se godišnje u prosjeku u Zagrebu realizira 270 festivala, 550 izložbi i 238 koncerata, predstava i projekcija.
Rekonstrukcija sustava kulture
Naglasivši da se financiranje kulturnog sektora u Zagrebu godinama odvija po istom ključu - pozivom za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, poručila je da bi trebalo doći do rekonstrukcije tog sustava.
"Od ukupnog budžeta koji je prije dvije godine bio 460 milijuna kuna, više od 80 posto tih sredstava ide na materijalne troškove financiranja ustanove - plaće i funkcioniranje ustanova, a ostatak ide na programe. Preporuka je Europske komisije da se jednog dana dođe na 50 posto za programe, a 50 posto na ustanove. To znači da trebamo ojačati financiranje iz drugih područja", istaknula je Šaban.
Uz razdvajanje sektora kulture od sporta i obrazovanja, kao ciljeve kulturne politike navela je omogućavanje građanima da sudjeluju i uključuju se u kulturne aktivnosti, poticanje najviših standarda kreativnosti i izvrsnosti u svim aspektima kulturnih aktivnosti te poticanje partnerstva i suradnje s institucijama i organizacijama u kulturi na razini gradova i država te izvan okvira Hrvatske.
Potrebne su strategije
Cilj je i, kazala je Šaban, razvijanje vitalnosti i održivosti kulturne i kreativne industrije, uključujući i one koje dolaze s pojavom novih tehnologija, prepoznavanje i promicanje važnosti kulture za djecu i mlade, podržavanje doprinosa kulturnih aktivnosti u procesu cijeloživotnog učenja za širu zajednicu te očuvanje i interpretacija kulturne baštine.
Cilj je i razvijanje i unapređivanje kapaciteta u području zagrebačke kulture i kreativne industrije i djelatnosti te promicanje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini izraza Zagreb - grada raznolikog kulturnog identiteta, odnosno pozicioniranje grada kao kulturno središte.
Šaban je naglasila da je potrebno donošenje strategija i na području glazbe, plesa, kazališta, filma, književnosti, vizualne umjetnosti, knjižnica, festivala i urbane kulture.
Potrebno je, poručila je, profilirati grad kao jako kulturno i kreativno središte kroz pristup kojim se vrednuje individualnost svakog pojedinca ili institucije.
