Ekonomski analitičar Damir Novotny analizirao je za N1 ekonomska stajališta predsjedničkih kandidata u debati održanoj na RTL-u.
Prvo pitanje bilo je vezano za zaduživanje i gospodarski rast, odnosno - je li Zoran Milanović zaista najviše zadužio Hrvatsku, kako tvrdi Kolinda Grabar-Kitarović, ili je to učinila Sanaderova Vlada u kojoj je bila i Grabar-Kitarović, kako tvrdi Milanović?
"Oboje kao da ne žive u sadašnjosti, kao da ne vide ogromne tektonske promjene koje se događaju na globalnom i europskom tržištu. Ne vide da vlade nisu upravljale ekonomskim brodom, već to prepustile inerciji. Sve vlade - od Račanove, Sanaderove, Jadranke Kosor, Milanovićeve - su se zaduživale i na taj način pokušavale jačati domaću potražnju investicijama u javnom sektoru, kreditiranjem stanovništva, otvaranjem tržišta kredita. Onda je došla kriza i vlade nisu pronalazile odgovore za izlazak iz recesije. Druge zemlje istočne Europe već su imale solidan rast kad se Hrvatska borila sa stagnacijom. Tako da su argumenti i jednog i drugog političkog kampa neuvjerljivi jer su i jedni i drugi provodili prorecesijske politike, politike koje su pogodovale recesiji - podizali poreza, jačali poziciju državnog sektora, intervenirali tamo gdje treba i tamo gdje ne treba. U tom kontekstu, nemaju čiste ruke, vodili su pogrešne politike."
'Nije točno da su predstečajne nagodbe uzrokovale gubitak radnih mjesta'
Jedno od ekonomskih pitanja u sučeljavanju bilo je i pitanje predstečajnih nagodbi, što je bio glavni argument napada Kolinde Grabar-Kitarović na Zorana Milanovića kao premijera za čijeg se mandata donio zakon o predstečajnim nagodbama.
"Institut predstečajnih nagodbi uobičajen je u tržišnim ekonomijama. Za vrijeme Zorana Milanovića taj postupak predstečajnih nagodbi uveden je kao institut, ali je izvučen iz konteksta pravosuđa i, navodno zbog pržeg postupka, premješten u ruke Vladine agencije FINA-e, čiju ulogu u tržišnom sustavu teško možemo objasniti. To je glavna pogreška. Institut predstečajne nagodbe postoji u svim europskim zemljama, kako bi se izbjegao stečaj i restrukturirale kompanije, ali to nadziru sudovi, koji sprječavaju zlouporabe tog postupka. Teško je reći je li bilo zlouporaba."
Novotnyja su pitali i stoji li argument Kolinde Grabar-Kitarović da se predstečajnim nagodbama pogodovalo malom broju bogatih da se izvuku iz krize, dok je ekonomija je opustošena i velik broj ljudi zbog toga je ostao bez posla.
"To nije točno. Predstečajne nagodbe provodile su se uglavnom u prezaduženim poduzećima, ponajviše iz građevinskog sektora. Moguće je i vrlo vjerojatno da su velike građevinske firme gubitke prenijele na mala poduzeća koja su bila kooperanti. Ali nije točno da su se izgubila radna mjesta, statistike to ne potvrđuju, taj argument ne stoji."
"Grabar-Kitarović i Milanović pokazali nedovoljno razumijevanje oko eura"
"Oboje predsjedničkih kandidata pokazali su nedovoljno razumijevanja konteksta uvođenja eura u hrvatski monetarni prostor. Naime, to je obaveza preuzeta pristupanjem Europskoj uniji, a Zoran Milanović kaže da je on uveo Hrvatsku u Europsku uniju, što ne odgovara činjenicama, ali je činjenica da imamo obvezu uvođenja eura kada se steknu uvjeti i ispune kriteriji.
Argument Zorana Milanovića da nije protiv, ali nije ni za jer to izbija suverenitet HNB-a nad monetarnom politikom je pogrešan. Ne radi se o tome hoće li Hrvatska ili neće uvesti euro - Hrvatska mora. Ali imamo jedan drugi argument, a to je da Hrvatskoj nedostaje novi eksterni poticaj za ekonomski razvoj, kao što je bio ulazak u Europsku uniju. Da Hrvatska nije ušla u Europsku uniju, ne bismo gledali ovakav ekonomski rast. Prilično su površno tu temu populistički objašnjavali."
Pitanje oko famoznih 8.000 eura
Jedno od pitanja postavljenih u sučeljavanju na RTL-u bilo je o odnosima sa susjednim zemljama, Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Zoran Milanović kazao je da Kolinda Grabar-Kitarović šteti Hrvatskoj inzistiranjem na spominjaju 'regiona', vodeći sukob, upozoravajući Srbiju da neće dobiti podršku Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, dok je hrvatski izvoz zapravo temeljen na izvozu u zemlje Jugoslavije.
"Točno je da hrvatska poduzeća više izvoze u Srbiju i jugoistočnu Europu, negu u zapadnoeuropske zemlje. Hrvatska može i mora biti predvodnica te integracije, cijeli ovaj prostor mora završiti u prostoru Europske unije. Hrvatska mora biti konstruktivna, mora surađivati i poticati te zemlje da svoje ekonomske sustave približe Europskoj uniji."
Ekonomskog analitičara na N1 su pitali i kako gleda na argument Grabar-Kitarović o plaći za mlade od 8.000 eura - je li taj argument pomogao ili naštetio presjednici?
"Predsjednica nije dobro razumjela o čemu se tu radi. Koliko iz 8.000 eura bruto ispadne neto, to je pitanje. Nije potrebno da se predsjednik ili predsjednica bavi mikroupravljanjem. Hrvatske vlade dosad nisu radile dovoljno da bi podigle atraktivnost hrvatskog prostora za investicije."
