Baš poput Amerikanaca koji to čine posljednjih nekoliko desetaka godina i Hrvati su se odlučili na rješavanje kriznih situacija uz pomoć zalogajnica ne bi li 'pokrpali' mjesec, ili našli novac za nešto drugo što hitno moraju kupiti. I dok neki svoje stvari odlažu u zalagaonicama na neko vrijeme, plaćajući neku naknadu za 'čuvanje', a neki svoje stvari tamo ostave zauvijek.
'Ljudi su, prije nego što smo i u Hrvatskoj imali zalagaonice, imovinu, najviše zlato, mogli samo prodati, što im je često bilo teško iz sentimentalnih razloga. Kod nas, međutim, taj nakit, ili nešto drugo, sad mogu ostaviti i po njega se, kad su u mogućnosti, onda i vratiti', kazao je Vedran Halukić iz zagrebačke Gradske zalagaonice, koja svoje radnje ima i u Rijeci, Zadru, Karlovcu za Novi list.
Otkup ili čuvanje
Objašnjava kako im ljudi podjednako nude nešto na otkup, ili ostavljaju na čuvanje, u zalog. Neki se po založeno vraćaju nakon dva, tri dana, neki nakon više mjeseci, ali u prosjeku za mjesec, mjesec i pol dana. Dolaze umirovljenici, mladi, srednjovječni, pravila nema, i njihove su priče različite. Umirovljenici uglavnom donose nakit, ostali pak mobitele, tehniku općenito, no donose se i antikviteti, slike, satovi, sportska oprema...
Procijeni li zalagaonica, objašnjava, da joj se nešto isplati uzeti u zalog, donosiocu isplaćuje dogovorenu sumu, a istim se ugovorom definira i naknada koju će donosilac zalagaonici plaćati za čuvanje. Ugovor traje 30 dana no može se neograničeno produžavati, što znači da, dok ugovor traje, donosilac zalagaonici plaća naknadu, kaparu. Ako na kraju svoj predmet želi vratiti, zalagaonici mora platiti istu onu sumu koju je od nje i dobio, a naknada ostaje zalagaonici. Koliko će ta kapara iznositi, stvar je međusobnog dogovora, piše Novi list.
Ono što je založeno, objašnjava Vedran, ne prodaje se sve dok tako vlasnik tog predmeta na odluči odnosno ako ne produži ugovor.
'Te predmete, dok god ne dobijemo odobrenje za prodaju, niti ne izlažemo, dakle na prodaju je samo ono što vidite na policama, ostalo je u skladištu', nastavlja Vedran.
U skladištu zalagaonice trenutno se nalaze od Babićevih i Glihinih slika po cijeni od preko deset ili dvadeset tisuća kuna, do stare citre za 999 kuna, foto opreme, teniskih reketa, električnih gitara, satova, nakita, mobitela i tableta, laptopa. Upravo se ta tehnika najbolje prodaje.
