Od 2013. brojka osoba s hrvatskim državljanstvom koja živi u
drugim državama Europske unije povećala se za
82.300 odnosno 31 posto. U statistiku su uzete radnosposobne
osobe u dobi od 20 do 64 godina. Ukupno ih u Europskoj uniji, ali
ne u Hrvatskoj, živi 348.300, donosi Jutarnji list.
U Hrvatskoj bi ta populacija činila čak 14 posto radnosposobnog stanovništva, čime smo na trećem mjestu u Europskoj uniji. Na prvom mjestu je Rumunjska, čini radnici u drugim državama čine čak 19 posto radnosposobnog stanovništva njihove zemlje. Između Rumunjske i Hrvatske je Litva s 15 posto iseljenog stanovništva.
Prema Eurostatu, 80 posto spomenutih hrvatskih državljana u drugim državama EU-a je zaposleno. Alarmantan je podatak da je brojka visokoobrazovanih Hrvata u drugim zemljama narasla za čak 66 posto. Ta je stopa rasta druga najviša u Europskoj uniji.
Broj onih s hrvatskom putovnicom i završenim fakultetom koji rade u drugim državama EU narastao je u protekle četiri godine sa 36.600 na čak 60.600.
"Podaci su više nego alarmantni. Sad je potpuno jasno da se suočavamo s kontinuiranim odljevom stručnjaka, ne samo liječnika koji su najčešće u središtu pažnje, i to onih stručnjaka čiji povratak nije realno očekivati", kaže dr. Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu za Jutarnji list.
