Kao što poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu, bez obaveze poštovanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, tako i radnik poslodavcu može otkazati ugovor. Zakon o radu propisuje da je opravdan razlog, i za radnika i za poslodavca, osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice zbog kojih, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć, podsjeća  Novi list .

Iako Zakon o radu ne propisuje koji su to opravdni razlozi i za jednu i za drugu stranu, u slučaju radnika najčešći opravdani razlog je neisplata plaće. Ako je radnik dao otkaz zbog neisplate plaće ili nekog drugog razloga, nema pravo na potraživanje optremnine. No, ima pravo tražiti naknadu štete zbog razloga koji su doveli do izvanrednog otkaza.

Radnik koji je dao otkaz poslodavcu koji ga nije plaćao za obavljeni rad ostvaruje sva prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pa i pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Svim tim poslodavcima koji traže radnu snagu vjerojatno ima i onih koji svoje obveze prema radnicima ne ispunjavaju, no državna burza to teško može znati. U slučajevima kada HZZ ima saznanja da određeni poslodavac neuredno isplaćuje plaće, nezaposlenu osobu će na to upozoriti i nezaposlena osoba neće snositi nikakve posljedice ako odbije ponuđeni posao. Međutim, to su rijetke situacije i zasigurno se događa da se nezaposlenog uputi kod nekog poslodavca koji je problematičan.

Burza, prema sadašnjim zakonskim odredbama, nema mogućnosti da odbije objavu nekog oglasa za slobodna radna mjesta čak i onda ako je "javna stvar" da je riječ o lošem poslodavcu. Kada imaju saznanja o poslovanju određenog poslodavca, nezaposlenog koji odgovara traženom profilu radnika pa bi mu taj posao trebao biti ponuđen, upozorit će na problem. Drugim riječima, signalizirat će mu da taj posao odbije, a odbijanje posla neće biti sankcionirano brisanjem iz evidencije zbog odbijanja ponuđenog posla piše  Novi list .