Sudeći prema svim anketama, teško će neka politička opcija sama moći sastaviti Vladu i konstituirati 10. jubilarni saziv Sabora nakon parlamentarnih izbora 5. srpnja. No, da bi bilo tko od onih koji će biti navedeni na glasačkim listićima mogao formirati vlast treba skupiti dovoljno mandata da bi mu predsjednik države dao povjerenje.
Ovdje presudnu ulogu igraju preferencijalni glasovi, ali i 12 izbornih jedinica. Deset jedinica se nalazi na teritoriju Hrvatske, jedna obuhvaća dijasporu, a jedna nacionalne manjine. Tako svaki pripadnik nacionalne manjine može birati kandidate koji zastupaju njegovu manjinu. Ukupno će takvih zastupnika u idućem sazivu biti osam. Isto mogu učiniti i birači u dijaspori koji će na kraju imati tri predstavnika u Saboru. Ukupno će biti izabran 151 zastupnik, a oduzevši predstavnike nacionalnih manjina i dijaspore, dolazimo do brojke od 140 zastupničkih mjesta za koje se bore kandidati u izbornim jedinicama skupljanjem preferencijalnih glasova, piše RTL.
Raspodjela mandata po listama
Tako svaka od 10 izbornih jedinica na raspolaganju ima 14 mjesta u Saboru. Da bi se odredio broj zastupnika sa svake kandidacijske liste u svakoj izbornoj jedinici, poštuju se četiri načela. Najprije se ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista dijeli brojevima od jedan do 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata, uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliko zastupničkih mjesta koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista.
Preferencijalni glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako njihov broj za pojedinog kandidata iznosi najmanje deset posto svih glasova koje je osvojila pojedina lista. S liste se izabiru oni kandidati koji su osvojili najviše preferencijalnih glasova, a u slučaju da dva ili više kandidata osvoje isti broj glasova, odlučivat će njihovo mjesto na listi. Ako nije izabran broj zastupnika koliko je mandata dobila pojedina lista, na preostala mjesta u Saboru raspoređuju se zastupnici prema poziciji na listi. Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.
Ulazak kandidata u Sabor
Jednostavno rečeno, svaki birač daje svoj glas političkoj stranci ili koaliciji kojoj vjeruje, ali i kandidatu u kojeg vjeruje. Primjerice, ako je neka lista u nekoj izbornoj jedinici prikupila 5000 glasova i osvojila tri mandata, tri kandidata koja su osvojila 10 ili više posto od ukupnog broja glasova idu u Sabor. Ako ih je više osvojilo preko deset posto, onda u Sabor idu tri kandidata s najvećim brojem preferencijalnih glasova. Ako su dva kandidata osvojila 10 ili više posto od ukupnog broja glasova, onda oni idu u Sabor, a ondje im se pridružuje i najviše postavljeni kandidat s liste. Ako nitko ne osvoji barem 10 posto glasova, onda u Sabor idu prva tri kandidata s liste, zbog čega je bitno paziti na preferencijalne glasove.
Priliku da izaberu svoje kandidate i političke stranke ili koalicije na ovim izborima ima ukupno 3.859.481 birač, od čega 3.674.695 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a od tog broja je 10.978 prethodno registriranih birača te 184.786 aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.
