Hrvatskim dužnicima banke će uskoro otpisati oko 6 milijardi za
kredite u švicarskom franku. Tu je došlo do nekih sporova oko
iznosa obračunate kamate, prevelikih rata, HNB je od banaka
tražio izmjene spornih odredbi. Hoće li ta saga o franku uskoro
završiti i kako, upitali smo prvog čovjeka Hrvatske udruge banaka
kojemu je danas i prvi dan na toj dužnosti, gospodina
Zdenka Adrovića.
Jesu li banke spremne do 15. prosinca ponuditi nove
ugovore u skladu s onim što je HNB nekidan tražio?
Sve banke koje su dobile dopis guvernera HNB-a postupit će po njegovim napucima, a građani će biti pozvani da potpišu svoje ugovore u skladu sa zakonskim rokovima. Do 15. prosinca bi trebalo biti sve završeno.
I zbog franka, ali ne samo zbog franka, nego i kamata i goleme dobiti banke su zadnjih godina na jako lošem glasu bile, vi ste sad došli da malo popravite taj glas, može li se to uopće?
Mislim da ćemo to moći napraviti, ali ono s čim ćemo prvenstveno ići je istina. Već ovdje moram reagirati jer smo čuli nekoliko dobrih stvari koje nisu istinite. Ne postoje goleme dobiti banaka, mi imamo analize i prinosni kapital hrvatskih banaka je oko 4 posto, što je niže nego na prinos na hrvatske obveznice. Uspoređujući s drugim državama, to je jedan od najnižih prinosa na kapital, odnosno profitna stopa.
Građanima je najbolja vijest iz bankarskog sektora - pad kamata na kredite, prošli tjedan takve su vijesti dopšle iz dvije velike banke, je li to sad neki trend pada kamata i koliko će on trajati?
Snižene su kamatne stope na one kredite kod kojih se bazna kamatna stopa definira kroz takozvani NRS, a to je prosječna cijena koštanja depozita. Kako se cijena koštanja depozita smanjila, tako se smanjila i bazna kamatna stopa. Druga grupa banaka ima drugačiji način formiranja kamatnim stopama, u skladu sa zakonom o potrošačkim kreditima. Njima je Euribor bazna osnovica, i kako je on nizak, tako je se on više neće smanjivati. Na nove kredite u eurima ima šanse da se snize kamate.
Kako ocjenjujete ovaj za naše uvjete veliki gospodarski rast od 2,8 posto, je li to neki trend koji će se nastaviti?
To je svjetlo u tunelu koje nam se pokazalo i treba učiniti sve da se taj rast održi. Dobro je da su sve sastavnice porasta BDP-a rasle. Vlada mora učiniti sve da se taj rast ne uspori.
Koliko još Hrvatska može bez vlade?
Ako uskoro ne sastavimo Vladu i proračun, kreditne agencije će nam opet spustiti rejting i postoji opasnost da u tom slučaju, ako i dobijemo novac na međunarodnom tržitšu, da će on ponovno biti skuplji. Bolje je formirati vladu što prije.
