Da bi skrenule pozornost na nasilje i kršenje prava s kojima se muškarci, žene i djeca svakodnevno susreću na granicama Hrvatske, aktivistkinje Inicijative Dobrodošli! su u srijedu, 7. studenog, u večernjim satima na Cvjetnom trgu i Glavnom kolodvoru u Zagrebu održale akciju projiciranja svjedočanstava izbjeglih ljudi kako bi se u javnom prostoru građanima i građankama Zagreba približilo nevidljivo izbjegličko iskustvo.
Neizvjesnost i nasilje pred granicama
Europe
"Progon, nasilje i uskraćivanje prava stvarnost je s kojom se
izbjeglice gotovo svakodnevno suočavaju, a njihovi glasovi pritom
najčešće ostaju utišani, izolirani i
ignorirani. Prikazujući u centru grada priče i iskustva
ljudi koji se nalaze pred granicama Europe, akcijom se naglasilo
kako se radi o sistemskom nasilju i progonu već ionako
deprivilegiranih ljudi što govori o nepravdi cijelog društva",
ističu u Inicijativi Dobrodošli.
Mučna iskustva izbjeglih ljudi mnoge prolaznike i
prolaznice nisu ostavila
ravnodušnima. "Ovim
smo performansom zapravo ušle u javni prostor, među ljude,
njihovu svakodnevnicu te im približile iskustva izbjeglica o
kojima inače čitaju samo u
medijima", za Vijesti.hr kazala
je Lovorka Šošić.
Reakcije građanki i građana bile su različite:
"Na Cvjetnom trgu gdje smo ih projicirale na zgradu, neki su nam
pristupili jer su htjeli znati više. Drugi su, nažalost,
ponavljali lažne vijesti koje su pročitali na društvenim mrežama
ili u medijima pa smo im nastojali objasniti kako je ključno da
provjere informacije na koje nailaze".
Ovo su neka od zastrašujućih
iskustava izbjeglica projicirana tijekom sinoćnje
akcije:
“Morala je skinuti svu odjeću sa sebe. Dok je policajka
pretraživala moju mlađu kćer, drugi policajci su je gledali
golu.”
“Tijela su nam se tresla. Bilo je hladno i bili smo mokri od
prelaska rijeke. No, policija nam nije dopustila da se pokrijemo
dekama koje smo imali. Monstruozno je to što radi hrvatska
policija. Kao da nisu ljudska bića.”
“Čovjek je počeo plakati, molivši policiji da pomogne ljudima
koji se utapaju. Ali policija nije reagirala.”
"S druge strane, na Glavnom kolodvoru nismo imale interakciju s
ljudima jer smo htjele vidjeti kako će reagirati. Tamo smo poruke
projicirale na podu jer većina ljudi dok hoda ne gleda prema
gore. Mnogi su se zaustavili i čak stajali pet ili više minuta
kako bi pročitali sve poruke. Nažalost, bila je očigledna i
apatija dijela ljudi", kazala je Šošić i potvrdila da će ovakvih
i sličnih akcija biti svakako još - "sve dok ne prestane nasilno
ponašanje prema izbjeglicama jer ne želimo pristati na
normalizaciju takvog stanja".
Nacionalna sigurnost postaje prioritet pred ljudskom
sigurnosti
Inicijativa Dobrodošli poručuje da je zadaća svih nas
sudjelovati u izgradnji uključivog, pravednog i solidarnog
društva, a pritom su upozorili i na činjenicu da je medijski
prostor u posljednje vrijeme ispunjen strahom,
panikom i dezinformacijama zbog čega najviše
ispaštaju ljudi u potrazi za sigurnošću.
"Nacionalna sigurnost postaje prioritet nad ljudskom sigurnošću i
ljudskim pravima, a zaštita granica u konačnici rezultira
nasiljem. Također, takva politika podržava razvoj i širenje
kriminala u smislu krijumčarenja ljudi za koje ne postoji nikakav
legalan način za ulazak na teritorij Republike Hrvatske",
podsjećaju.
"Nasilna i nezakonita protjerivanja, koje
provode djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova (MUP)
zaduženi za nadzor i kontrolu državne granice, postala su
svakodnevna praksa pod izlikom zaštite i sigurnosti državnog
teritorija što potvrđuju brojni izvještaji i svjedočanstva ljudi
čije se glasove sustavno pokušava utišati i
diskreditirati", upozorli su iz Inicijative.
Inicijativa Dobrodošli podsjeća da su "donositelji odluka i
državne institucije Republike Hrvatske dužne poštivati i
transparentno provoditi međunarodne zakone, odredbe i direktive
na koje se Hrvatska obvezala ulaskom u Europsku uniju što,
nažalost, u ovom trenutku nije slučaj. U ovim je trenucima više
nego ikad potreban solidaran i glasan odgovor kojim ćemo kao
društvo odbaciti nasilne politike korištene u svrhu povrede
ljudskog dostojanstva i postojanja".
Svaki zločin koji se počini, važno je kazniti, ali
ne smije se generalizirati
Međutim, u posljednje vrijeme, čini se da su sve učestalije fake
news što dodatno otežava izbjegličku situaciju, a Šošić
upozorava. "Nažalost, kada govorimo o izbjeglicama i širenju fake
newsa, ovo što trenutno možemo vidjeti u hrvatskim medijima nije
nova pojava, no do sada je bila više odlika ekstremno desno
orijentiranih portala. Već duže vrijeme diljem Europe možemo
vidjeti sve veći broj članaka koji donose neprovjerene i lažne
priče o masovnim silovanjima i ubojstvima koja su prema njima
postali svakodnevica zapadnoeuropskih gradova".
"Iako službene statistike i izvori opovrgavaju te tvrdnje,
problem je što je lažne vijesti teško iskorijeniti čak i kada je
medijima stalo, a posebno onda kada je pojedinim medijima cilj
širiti laži. Stoga, samo demantiranje lažnih vijesti nije
dovoljno kako bi umirilo ljude. A vidimo da i političari i
saborski zastupnici, poput Ivana Pernara šire lažne vijesti s
namjerom da dobiju publicitet. To je neprihvatljivo", poručuje
Šošić.
Pritom napominje: "Naravno, svaki zločin koji se počini, važno je
kazniti, ali ne smije se generalizirati. Migranti nisu homogena
skupina, već među njima ima ljudi koji čine dobre i loše stvari,
kao i među svim ostalim ljudima".
No podsjeća da je izbjegličko iskustvo "već duže vrijeme iskustvo koje govori o nasilju i kršenju ljudskih i zakonom zajamčenih prava, a fake news svakako potpiruje i doprinosi strahu i rastu netrpeljivosti jer izbjeglice prikazuje isključivo kao opasnost što stvara plodno tlo za brojne predrasude i smanjuje vjerojatnost da će ljudi biti spremni biti solidarni i progovoriti protiv nasilja s kojim se izbjeglice suočavaju. Također, vidimo i iz medija kako se u Samoboru digla velika strka zbog migranata koji su se našli u tom gradu. Pitamo se gdje nas sve ovo može odvesti".
