Afera "nestalog žita" iz Đakovštine gotovo da je već zaboravljena, a 520 seljaka iz Slavonije još do danas nije obeštećeno za urod koji su još u vrijeme vlade Ive Sanadera i njegovog ministra poljoprivrede Petra Čobankovića predali toj tvrtki, piše Glas Slavonije.
Naime, Đakovština d.d. je nakon toga završila u stečaju, država se za nju vlasnički vezala, a potom je u potpunosti nestala. Otpušteni radnici kasnije su dobili svoje otpremnine, no na seljake su svi zaboravili pa tako i tri ministra koja su se u svojim mandatima nakon afere nanizala u resornom ministarstvu. Riječ je o potraživanju oko šest milijuna kuna za oko 8000 tona predanog uroda, najviše pšenice. Neki koji novac potražuju danas čak više nisu ni među živima.
Ispovijed Jakovini
"Jakovina je posljednji ministar s kojim smo više puta razgovarali o toj temi, donijeli mu dokumente, a obećanje je bilo da će se to riješiti, no nije se dogodilo. S Romićem, zbog kratkoće njegova mandata, nismo ni stigli razgovarati. Novi ministar, razumljivo, tek treba pohvatati konce u novopreuzetom ministarstvu pa tek onda pred njega možemo izići s tim problemom. Na konto vlasništva u 'Đakovštini' država je imala i ima odgovornost da to riješi", priča predsjednik HPK-a Matija Brlošić.
Poljoprivrednik iz Budrovčana, koji je želio ostati anoniman, tvrdi kako seljaci i dalje računaju na odštetu. "Pa to je naša roba, naš novac! Ja potražujem 58.000 kuna za predanu pšenicu, ječam, kukuruz… Drugi u selu potražuju isto, po 50, 60 tisuća kuna. Iz našeg sela ukupno potraživanje je oko 300.000 kuna", priča Budrovčanin dodajući kako od novog ministra očekuju rješenje.
Prosvjed seljaka 2010., godinu polije nestanka žita
Zakonska osnova za potraživanje - politička odluka pred izbore
Najveći iznos odštete potražuju braća Petanjak iz Drenja koji su do svog novca pokušali doći i sudskim putem, međutim jedini rezultat je bio utrošen novac u suđenje jer je u međuvremenu došlo do stečaja. "Da sam nastavio razmišljati o tome i kako namiriti tih pola milijuna – razbolio bih se i završio u Popovači!", kaže Josip Petanjak, koji je s braćom planirao novac od odštete uložiti u halu i skladište za žitarice.
Dodajmo svemu, da prema riječima stručnjaka više ne postoji zakonska osnova za namirenje jer je stečajni zakon ne propisuje, pa tako isplata odštete može biti samo politička odluka kao što je to bila kod isplate otpremnina radnicima Đakovštine. No, tada se to činilo uoči parlamentarnih izbora!
