Među najčešćim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopći umor, titranje očiju, mučnina, želučani problemi, napetost u mišićima, znojenje ruku ili stopala, povišena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te različiti tikovi.
Među psihičkim simptomima najizraženiji su gubitak koncentracije, povlačenje u sebe, šutljivost, nesanica, noćne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilaženje drugima, unutarnji nemir te agresivnost.
10 savjeta kako izbjeći pogubne posljedice stresa
1. Postanite svjesni upozoravajućih simptoma nagomilanog stresa te potom preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje kontrolirajte sami ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka.
2. Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, isplanirate, uvježbate, smanjite njegovu važnost ili jednostavno izbjegnete.
3. Unaprijedite međuljudske odnose, budite s onima koje volite, družite se s prijateljima i održavajte kvalitetne društvene kontakte. Izbjegavajte osobe koje vas iskorištavaju te stalno stvaraju probleme i traže od vas previše suosjećanja. Svaku neriješenu situaciju i sukob odmah raščistite.
4. Zauzmite se za sebe, postanite svjesni svojih pozitivnih i negativnih strana. Izborite se za svoje stavove, ali ih ne namećite drugima; prepoznajte i ostvarite svoje ostvarive želje, a neostvarive razumno odbacite. Naučite se reći "ne" u slučaju da vas drugi opterećuju obavezama kojima ne možete ili ne želite udovoljiti.
5. Mislite racionalno i pozitivno jer čak i negativna iskustva imaju pozitivne elemente. Analizirajte problem, utvrdite što ga je izazvalo, dokučite sva moguća rješenja te izaberite najbolje. Racionalnim i pozitivnim pristupom spoznat ćete da niti jedan problem nije nerješiv, da neki problemi ni ne postoje ili se mogu izbjeći, a da se mnogi riješe sami od sebe.
6. Svakodnevno odvojite 30-ak minutaza opuštanje u miru i tišini bez mogućnosti ometanja. Trenutke samoće pretvorite u nezaobilazni svakodnevni ritual, a želite li učiniti korak dalje u kvalitetnom načinu opuštanja, prakticirajte jogu ili autogeni trening.
7. Razgradite stres fizičkom aktivnošću. Za početak već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.
8. Hranite se zdravo jer pravilna prehrana doprinosi zaštiti organizma od pogubnog utjecaja stresa. Prednost dajte cjelovitim žitaricama, voću, povrću i ribi, umjerenoj količini mliječnih namirnica i bijelom mesu, maslinovom ulju. Posebnu pažnju posvetite ugljikohidratima, vitaminima B-skupine, posebno B-5 i B-6, esencijalnim aminokiselinama te magneziju. U slučaju stalne izloženosti stresu preporučuje se i unos dodatne količine vitamina B kompleksa, vitamina C i E, magnezija, cinka i selena u dogovoru s liječnikom. Pijte dovoljno vode, a smanjite konzumiranje alkohola, gaziranih pića i kave.
9. Smijte se što više jer kad se radi o stresu, smijeh je i najbolja preventivna metoda i najbolji lijek. Po mišljenju stručnjaka smijeh opušta cijeli organizam te pospješuje disanje, poboljšava cirkulaciju, umiruje živčanu napetost i tjera crne misli. Štoviše, smijeh poboljšava imunitet potičući stvaranje prirodnih antitijela za borbu protiv bolesti.
10. Uzmite pauzu usred stresnog dana ili situacije i „presijecite“ nečim pozitivnim. To može biti omiljena pjesma, izlazak na zrak ili brzinski, topli obrok koji će vam vratiti energiju i trenutni mir. Nakon toga smirenije ćete pristupiti stresnoj situaciji ili danu. Predlažemo da isprobate Fini-Mini juhu idealnu baš za smirivanje u stresnim situacijama.
