Vijeće Europe (VE) upozorilo je u srijedu da val nacionalizma i radikalizacije u Hrvatskoj negativno utječe na manjine, osobito u područjima koja su bila zahvaćena ratom 90-tih godina.
Odbor VE-a o provedbi Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina objavio je izvješće o Hrvatskoj usvojeno u studenom 2015. u kojem ističe da je pravni okvir dobar, ali da provala nacionalizma ugrožava manjinska prava.
"Općenito gledajući, val nacionalizma i političke radikalizacije negativno utječe na manjinska prava, posebno u područjima teško pogođenima sukobom", ističe to savjetodavno tijelo VE-a sa sjedištem u Strasbourgu.
Odbor prigovara Hrvatskoj da je u javnim službama zaposleno premalo pripadnika manjina, da neke lokalne jedinice ne primjenjuju njihovo pravo na jezik i pismo te da je u medijima i političkom životu sve više govora mržnje.
"Javnom raspravom dominiraju predrasude i protumanjinska retorika, zbog čega se pojedinci ustručavaju tražiti svoja prava iz straha od negativnih posljedica", navodi se u izvješću VE-a, međunarodne organizacije koja okuplja 47 europskih zemalja.
Odbor u zaključcima traži od vlade da se posveti manjinskim pravima kao sastavnom dijelu svojih nacionalnih i međunarodnih obveza, suprotstavi oživljavanju nacionalizma i posveti promoviranju otvorenosti i poštivanju različitosti u društvu.
U odgovoru iz svibnja ove godine, službeni Zagreb ističe da se "pojedinačni incidenti govora mržnje nastoje suzbiti promicanjem svijesti o neprihvatljivosti takve retorike i dostupnošću pravnih sredstava protiv govora mržnje".
Vlada je odbacila stav odbora da je na obilježavanju Oluje prošle godine proslava pobjede imala prioritet nad sjećanjem na nevine žrtve rata i istaknula da ima "legitimno pravo slaviti oslobađanje svog okupiranog teritorija, uz isticanje pijeteta prema svim žrtvama".
U vezi prosvjeda protiv uvođenja ćirilićnih natpisa u Vukovaru, što se također spominje u izvješću VE-a, vlada kaže da je jasno osudila takva ekscese i govor mržnje prema pripadnicima srpske manjine.
Ministarstvo uprave poduzelo je značajne napore kako bi jedinice lokalne samouprave osigurale primjenu važećih zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kaže se u vladinu odgovoru.
Budući da je zaštita manjinskih prava i međuetnička tolerancija važna pretpostavka stabilnosti i napretka, i u idućem razdoblju poduzimat će se brojne aktivnosti s ciljem promicanja manjinskih prava, zaključila je vlada.