Koalicija radikalnih ljevičara Siriza na drugom je mjestu s 14,99
posto glasova, a treći je s 14,83 posto socijalistički PASOK,
koji je doživio povijesni poraz. Iako će biti relativni pobjednik
izbora, ovo je i za Novu demokraciju najlošiji rezultat
ikada.
Razočarani i gnjevni teškom financijskom krizom i strogim mjerama
štednje, birači su teško kaznili dvije stožerne stranke grčke
političke scene koje se izmijenjuju na vlasti već 40 godina.
PASOK je osvojio 44 posto glasova na parlamentarnim izborima
2009. godine, a Nova demokracija 33,5 posto, što znači da su te
dvije stranke s kombiniranih 77,5 posto glasova s posljednjih
izbora pale za četrdesetak posto na ovima.
Analitičari ocijenjuju da je Grčka doživjela politički potres i da je čekaju teški i dugi pregovori o osnivanju buduće vlade, što je potvrdio i čelnik PASOK-a Evangelos Venizelos koji je, pošto mu je stranka pretrpjela povijesni poraz, izjavio da grčki narod nikome nije dao jasan mandat i pozvao na osnivanje vlade nacionalnog jedinstva.
Na četvrtom je mjestu zasad desničarska stranka Neovisni Grci koja osvaja 10,05 posto glasova, komunistička stranka KKE dobiva 8,22 posto, neonacistička Zlatna zora 6,74 posto i prvi put ulazi u parlament, a Demokratska ljevica 5,84 posto glasova. Još se tri stranke nalaze na rubu prelaska izbornog praga.
Ovi izbori će odrediti budući smjer zemlje nakon godina teške štednje koja je razljutila birače, ali je bila nužna kako bi se međunarodni kreditori pridobili da Grčkoj daju nove zajmove i spase je od bankrota.
Grčka, koja u potpunosti ovisi o kreditima EU-a i MMF-a, sljedećeg mjeseca mora uvesti još oštrije mjere štednje, ako želi da se nastavi priliv financijske pomoći i spriječi moguće isključenje iz eurozone. Nakon dvije godine krize i dva paketa međunarodne pomoći zemlji da bi izbegla bankrot, Europska unija s velikom pozornošću prati ishode ovih izbora strahujući od političke paralize i preispitivanja mjera poduzetih da se Grčka zadrži u eurozoni.
