Riječ je o tzv. 'financijskim mulama' koje su uhićene u operaciji što ju je koordinirao Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) i Zajednička akcijska skupina za borbu protiv kibernetičkog kriminala (J-CAT) te Eurojust i Europska bankarska federacija (EBF).
Tko su 'financijske mule'?
'Financijske mule' u svoje mreže uključuju kriminalci koji uz pomoć hakera ili malicioznih programa kradu novac s računa. Ukradeni novac prebacuje se na račune 'financijskih mula', a te ga osobe ili podižu na bankomatima i predaju posrednicima, ili pak prebacuju na druge račune putem servisa za prijenos gotovine.
Uz hrvatske istražitelje u akciji su sudjelovali i inspektori iz Bugarske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Moldavije, Nizozemske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Španjolske, Ujedinjene Kraljevine, Ukrajine, američkog FBI-ja i američke tajne službe.
Šteta oko 23 milijuna kuna
Prema informacijama što ih je objavio Europol, diljem Europe u višednevnoj akciji identificirano je 580 financijskih mula. Policije pojedinih zemalja ispitale su 380 osumnjičenika koje se povezuje sa štetom od oko 23 milijuna eura.
Dok su trajala ispitivanja Europol je rasporedio mobilne urede u Italiju i u Rumunjsku, a akciju je podržalo 106 banaka, te privatni partneri.
Iako kriminalci građane mame u ovaj ilegalni biznis tako što im obećavaju brzu i laku zaradu, odnosno postotak od iznosa što ih prebace preko svog računa, u pitanju je iznimno ozbiljno kazneno djelo - pranje novca - za što zakon predviđa i do pet godina zatvora.
U Hrvatskoj otkrivene 142 'financijske mule'
Net.hr pisao je o slučajevima koji su u Hrvatskoj već razotkriveni. Prema podacima MUP-a RH, tijekom 2014. i 2015. godine prijavljene su 142 'financijske mule'. I prema službenom izvješću DORH-a računalne prijevare što se stavljaju na teret tim okrivljenicima
"Financijske mule igraju vrlo važnu ulogu u pranju novca jer kriminalne mreže pristupaju ukradenoj robi ili sredstvima bez otkrivanja svojeg identiteta. U protivnom bi ih čekale zatvorske kazne, globe, služba za opće dobro ili povratak primljenih sredstava žrtvama. Zato su Europol, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska udruga banaka pokrenuli preventivnu akciju #dontbeaMule, jer pristajanjem na ovakav prijenos financijskih sredstava, osobe koje postanu financijske mule riskiraju korištenje vlastitih osobnih podataka u kriminalne svrhe kao i probleme kod korištenja bankarsko/kreditnih usluga te postaju kazneno odgovorne", poručuju iz MUP-a RH i savjetuju: "Ako naiđete na oglas za posao gdje iskustvo nije važno, ako je je u pitanju tvrtka iz inozemstva koja traži agente ili predstavnike u Hrvatskoj; ako je tvrtka poznata, a ljudi koji tvrde da rade za nju s vama komuniciraju putem javnih web servisa (Gmail, Yahoo! ili slično) i ako vam obećavaju brzu zaradu za relativno malo rada gdje uglavnom primate i prosljeđujete novac – javite na 192 i nemojte biti financijska mula".
Ključna suradnja policije i pravosuđa
Michele Coninsx, predsjednica Eurojusta, naglašava kako je za uspješnu borbu protiv financijskih mula potrebna savršena prekogranična suradnja između pravosuđa, policije i privatnog sektora.
"Važno je shvatiti da je pranje novca gledajući površno možda sitno kazneno djelo, ali organiziraju ga kriminalne skupine, a o tome moramo obavijestiti javnost. Stoga je cilj Europske akcije protiv financijskih mula zaustaviti ljude da ih se namami i unovači kao pomagače u teškim kaznenim djelima, da se ta povezanost s kriminalom prekine na način da ljudi postanu svjesni tko stoji iza ove vrste kriminala", zaključila je.
