Viralni video uradci na društvenim mrežama sve su češći i priznajemo, vrlo zabavni. Mnogi od njih nerijetko svoj put nađu i do medija, dok drugi 'bezbrižno' egzistiraju na platformama gdje skupljaju milijunske preglede, lajkove i komentare.
Algoritmi, naravno, ohrabruju konzumaciju ove vrste sadržaja pa je korisnicima tu i tamo ponude neovisno o njihovim preferencijama i povijesti pretraživanja.
A posljednjih mjeseci su, čini se, posebno popularne snimke s mora, bilo da da je riječ o prikazima neobičnih morskih bića na obalama Australije, interakciji avanturista s tuljanima ili pingvinima te sada već legendarni zastrašujući prizori nevremena na Sjevernom moru i brodova koji teškom mukom odolijevaju njegovim zastrašujućim valovima.
I dok u svemu ovome nema ničeg lošeg - a vjerojatno je i bolje od toga da prizore morskih nevera promatrate s obale - sadržaje ovakve vrste ubuduće će biti potrebno promatrati s posebnom dozom opreza.
Dokaz tome nova je "serija" viralnih videa koji prikazuju, na prvi pogled, prizor koji bi raznježio i najtvrđa srca.
U pitanju su snimke na kojima se vidi kako pomorci nekakvim specijalnim brodom, na kojem je namontirana četka poput one u autopraoni, čiste kitove od parazita, algi i drugih okorjelih nakupina na koži.
Tako ova konkretna snimka, primjerice, a koju je do sada pogledalo 1,6 milijuna ljudi, prikazuje kita koji mirno pluta na površini i uživa u "kozmetičkom tretmanu" koji mu ljudi pružaju, provlači se ispod četke te tu i tamo pušta zvuk kojim izražava svoje zadovoljstvo.
I dok glasanje kita zvuči realno, snimka to nipošto nije. U pitanju je proizvod umjetne inteligencije (AI).
'E to je vrijedno osmijeha'
Čak i ako želite vjerovati da postoje brodovi kojima je plemenita svrha timarenje kitova, detaljnim promatranjem snimke uvidjet ćete da umjetna inteligencija još uvijek ima svojih manjkavosti. Primjerice, nevjerojatna lakoća kojom četka skida nakupine s najvećeg sisavca na Zemlji sama po sebi daje naslutiti da ovdje nešto ne štima, a detaljniji pogled na same izrasline na tijelu životinje te način na koji one neprirodno otpadaju s njenog tijela brzo će vam otkriti da je riječ o snimci koja je lažna.
Unatoč tome, komentari ispod videa pokazuju da većina gledatelja nije posumnjala u vjerodostojnost ovog prizora:
"Kladim se da je osjećaj odličan. Kitovi UŽIVAJU", piše tako u jednom komentaru ispod videa.
"Kakav genijalan stroj! I divni ljudi koji provode svoje vrijeme (često slobodno) pomažući ovim ogromnim sisavcima koji su na milost i nemilost sviju nas", "Odlično! Volio bih da svi ovako živimo u skladu s prirodom", "Ovo je jedna od najboljih stvari koju sam vidio u dugo vremena!", "Hvala vam što ste podijelili ovo i što pomažete divljim životinjama", još su neki komentari oduševljenih korisnika.
"E to je nešto vrijedno osmijeha. Činjenica da kit razumije da mu se pomaže je fascinantna. Odličan posao onih koji su pomogli ovom veličanstvenom stvorenju", entuzijastičan je komentar još jedne osobe na ovaj video.
I ne čudi: mali ekrani mobilnih uređaja i letimično pregledavanje kratkih videa fatalna su kombinacija u kojoj oku promakne puno detalja koji razotkrivaju da ovaj događaj, na žalost mnogih ljubitelja prirode, ipak nije stvaran.
'Osjećam se glupo'
Srećom, tu je i nekolicina onih koji su prepoznali da je riječ o snimci kreiranoj uz pomoć umjetne inteligencije.
"AI postaje sve bolji i bolji u ovim videima", "Činjenica da toliko ljudi vjeruje da je ovo stvarno pokazuje koliko će lako AI biti u stanju prevariti ljude…kao sada", "Jedan od boljih AI-ja koje sam vidio. Sviđa mi se kontekst priče, da je barem stvarna", neki su od kometara manjeg broja korisnika koji su zadržali zdravu dozu skepticizma.
Nekolicina je priznala da su ih upravo ovakvi komentari korisnika "spasili" od toga da do kraja povjeruju u autentičnost snimke:
"Star sam i naivan. Taman sam pomislio kako je divno što na ovaj način pomažemo kitovima. Onda sam pročitao neke komentare i shvatio da ovo nije stvarno, nego AI. Sad se osjećam glupo što sam povjerovao i tužno jer ne radimo ovo za kitove", "Čovječe, na trenutak sam pomislio da je ovo stvarno. Volio bih da je svijet miran i harmoničan", priznale su dvije osobe u svojim komentarima i tako dokazale koliko je lako povjerovati u nešto, ako je imalo uvjerljivo napravljeno.
Provjera autentičnosti
Umjetna inteligencija zabavan je i koristan alat koji može olakšati potragu za informacijama, poslužiti kreiranju korisnih aplikacija i općenito, neupitno je da će njezin razvoj ubrzati, olakšati i pojednostaviti mnogo toga u našoj svakodnevici i način na koji obavljamo svoje poslove.
Ipak, video uradci ovakve vrste pokazuju nam i koliko opasno možete biti vjerovati svemu što vidimo.
Snimka kita koji uživa u timarenju možda jest simpatična, ali već sutra može se pojaviti jednako realna snimka neke stvarne osobe u situaciji koja se nije dogodila, prikaz rata koji nije započeo ili obrnuto - tvrdnja da rata nema tamo gdje bukti. Prikaz stanja na prvoj crti bojišnice koji je daleko od istine, bezazlena interakcija s potencijalno opasnom divljom životinjom, mjesta koja "vrijedi posjetiti" iako ne postoje i izumi kojih u stvarnosti nema - sve je to ona druga strana medalje koja, čini se, neizbježno dolazi pod ruku s blagodatima koje AI pruža.
Umjetna inteligencija nije pozitivna niti negativna - ona je sama po sebi neutralna, ali u rukama pojedinaca može biti upotrijebljena kako za dobre, tako i za loše stvari - širenje laži, stvaranje panike ili obmanu, ukratko, dezinformacije.
Jednako je opasno sumnjati u stvarne snimke koje, primjerice, prikazuju neku novu pandemiju ili vjerovati u one lažne. Komentari čitatelja, kako gornji primjer navodi, mogu biti smjernice "za prvu ruku", ali najmudrije bi bilo čekati da vjerodostojan izvor potvrdi što jest, a što nije autentično.
Uloga medija u tome je od velike važnosti. Suočeni s velikim priljevom informacija, novinari imaju iskustva u njihovoj provjeri i prema pravilima struke, dužni su objavljivati točne informacije iz provjerenih izvora.
Sve veća zastupljenost "fact check" formata u novinarstvu - bilo da je u pitanju provjera točnosti neke tvrdnje političara ili ovakve snimke - olakšava da u relativno brzom roku izbjegnemo dezinformacije, ali treba imati na umu da takav format iziskuje vrijeme i trud iskusnih novinara te da je njime gotovo nemoguće obuhvatiti sve informacije koje su tisućama ljudi dostupne jednim klikom.
Ono što svi zajedno, kao konzumenti lako dostupnih sadržaja, možemo jest: pratiti razvoj umjetne inteligencije, educirati se o njoj i već sada ozbiljno shvaćati i uvažavati njezine manjkavosti.
Pripazite na sadržaj koji vam algoritmi sugeriraju na društvenim mrežama, propitkujte njegovu autentičnost, a svoje sumnje dijelite s drugima, pa tako i medijima koji imaju znanje, resurse i alate za hvatanje u koštac s dezinformacijama, bile one u tekstualnim, audio ili video formatima.
U trenutcima kada su uradci ovakve vrste još u povojima, svi mi imamo dovoljno vremena "izoštriti vid" i steći iskustvo kako bismo u budućnosti minimalno, a po mogućnosti uopće, nasjedali na snimke koje AI nudi, pa makar na prvu bile ovako simpatične.
