Čini se da se od srijede situacija u Ukrajini počinje smirivati, rekao je u srijedu hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je u Kijevu u sklopu izaslanstva Europskog parlamenta, a u glavnome gradu Ukrajine bili su i povjerenik EU-a za proširenje i politiku susjedstva Stefan Fuele i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
"Do prije dan ili dva to je bila zemlja na rubu proglašenja izvanrednog stanja, a čini se da je danas stanje malo ublaženo", rekao je Picula za Hinu. "Iako je EU imao razloga za ljutnju nakon nedavnog summita u Vilniusu" na kojem nije, kako je bilo predviđeno, Ukrajina potpisala trgovinski ugovor s Unijom, nego se iznenada okrenula bližoj suradnji s Rusijom, Picula kaže kako je Unija "ipak pružila tzv. dobre usluge".
"Nikomu nije u interesu nova Sirija", kaže Picula i dodaje kako Europska unija želi pomoći da se izbjegne eskalacija sukoba te kako mu se čini da "napetost popušta" te da je odluka EU-a o slanju visokih dužnosnika u Kijev "opravdana".
U Kijev je Štefan Fuele donio prijedlog od 12 točaka. "Riječ je o programu sporazumijevanja koji bi trebao pomoći da se nađe održivo rješenje. To su smjernice pomoću kojih bi Ukrajina iz predsjedničkog prešla u parlamentarni ili polupredsjednički sustav", objašnjava Picula koji se sastao s predstavnicima vlasti i oporbe.
"Sastao sam se s dužnosnicima vlasti i institucionalne oporbe te se izvaninstitucionalnom oporbom, građanskim udrugama koje već mjesecima na Trgu nezavisnosti organiziraju tzv. Europski Majdan, paralelni sustav s kompletnom infrastrukturom, bolnicama, kuhinjama i ostalim potrebnim za boravak prosvjednika na -27 kolko je u srijedu bilo u Kijevu", kaže Picula.
"Ta izvaninstitucionalna oporba jezičac je na vagi", ocijenio je Picula, a riječ je o "udrugama koje su počele prosvjede zbog Janukovičeva okretanja od EU-a, a prema Rusiji, ali danas je to preraslo u zahtjev za smjenom vlasti". "Te udruge nisu bez utjecaja", kaže Picula, "one formiraju mišljenje javnosti u zapadnome, prozapadnome dijelu Ukrajine". Iako je oporba nehomogena, Picula kaže kako je Vitalij Kličko rekao da ih "na okupu drži zajednička vizija europske budućnosti Ukrajine".
Fuelov plan pretpostavlja promjenu ustava, a "oporba priželjkuje vraćanje na postavke kakve su bile prije 2004. i dolaska Janukoviča na vlast, ili nešto nalik tome, ali kad je brzina promjena u pitanju, različito razmišlja stranački organizirana oporba koja drži da za to treba vremena, sedam ili osam mjeseci, od izvaninstitucionalne oporbe koja želi da se odmah raspišu parlamentarni i predsjednički izbori".
Ukrajina je veoma podijeljena zemlja, kaže Picula. Zemlja je podijeljena na proruski istok i prozapadni zapad, a "iako je šef predsjednikove administracije Andrej Kljujev rekao da odgovorna vlast mora i o tome voditi računa", Picula kaže kako je "upravo niz poteza vlasti doveo do sadašnje situacije".
Svijet se pitao kako će Rusija reagirati na eventualnu smjenu sadašnje vlasti i na nezadovoljstvo Ukrajinaca s istoka zemlje, a ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je u Bruxellesu rekao kako mu nije važno koja vlada sjedi u Kijevu.
"Uoči Zimskih Olimpijskih igara početkom veljače u Sočiju, Rusiji nije u interesu kompliciranje odnosa", rekao je Picula. "Putin je jučer u Bruxelelsu signalizirao kako Rusiji nije važno tko je na vlasti u Ukrajini, ako se respektiraju ruski interesi", kaže Picula i dodaje kako "ni Rusiji nije u interesu kaos u Ukrajini" te kako su izjave ruskoga predsjednika u utorak u Bruxellesu pokazatelj "prešutne potpore" Putina EU-u.
"Rusiji je u interesu da preko Ukrajine zadrži most prema Zapadu, a buduće ponašanje Rusije ovisit će o tome koliko ukrajinska vlast bude mogla kontrolirati eventualne buduće nezadovoljnike u istočnome, proruskome dijelu zemlje. Ako Putin ocijeni da mu ne odgovara" zaoštravanje stanja u Ukrajini, neće se umiješati, ocjenjuje Picula i dodaje kako su "ovo kritični dani".
