Sabor je jutros započeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o
sportu, no rasprava je prekinuta na zahtjev SDSS-ovca
MiloradaPupovca, koji je
tražio stanku, tvrdeći da javni mediji krše Ustav i pravo na
ravnopravnost svih, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Ministar sporta ŽeljkoJovanović uvodno je naglasio da je riječ o
povijesnom zakonu, koji će vrhunske sportaše potaknuti da ostanu
aktivni i nakon završetka sportske karijere.
Jovanović je naglasio da Vlada priprema strateške odluke u
financiranju sporta koje se provode na temelju opsežne
usporedne analize financiranja sporta u Hrvatskoj i EU, te da
"napisi o alarmantnim prijetnjama hrvatskom sportu ne
stoje".
Objasnio je da zakonske izmjene o kojima danas raspravlja Sabor
predviđaju uvođenje naknade za vrhunske sportaše, osvajače
olimpijskih i medalja na paraolimpijadama i olimpijadama za gluhe
te na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima.
Najviša naknada, za osvajače zlatnih olimpijskih medalja bit će u
visini prosječne neto plaće u javnom sektoru, što je oko 5.400
kuna, dok će najniža naknada, za brončane medalje, iznositi 40
posto te plaće, što je oko 3.200 kuna.
Jovanović je naglasio da je riječ o 86 osvajača olimpijskih
medalja, 70 osvajača medalja na svjetskim prvenstvima, 8
paraolimpijaca te 30 osvajača medalja na olimpijadama gluhih,
čije će naknade ukupno iznositi oko 15 milijuna kuna.
Istaknuo je da nije riječ o mirovinama niti o trošku mirovinskog
sustava, nego o naknadama za izvrsnost, koje imaju za cilj
potaknuti vrhunske sportaše da iza karijere ostanu u sportu kao
mentori mladim sportašima.
Kazao je da je cilj izmjena "širiti bazu sporta, kako bi se u nju
uključio što veći broj mladih".
"Stvaramo pretpostavke da mladi imaju i uzore i trenere koji će
im omogućiti da budu još bolji sportaši", rekao je Jovanović,
podsjetivši da se Hrvatska u svijetu prepoznaje po vrhunskim
sportašima.
Na Pupovčev zahtjev, u sjednici je određena stanka.
Nakon toga Mlakar je podržao Pupovca te kazao:
"Osuđujemo podjele hrvatskog društva po bilo kojoj osnovi, ali ne
mogu se složiti da baziramo svoje osnove samo na pojedinačnim
primjerima. Ovo su rezultati imenovanja na javnoj televiziji,
širi se nacionalna i svaka druga netrpeljivost".
"Tužno je kada u 21. stoljecu moramo razgovarati o nacionalizmu,
šovinizmu... Postoje primjeri da se broje krvna zrnca, nema
sumnje da je 90-ih nad nama izvršena agresija, ali 22 godina
staru povijest nitko na takav način nema pravo vaditi... Ispadi
na javnom mediju su se događali i događaju se. Osim toga,
zastupnici Hrvatskog sabora već su danima na tapeti, ako se treba
to razriješiti, predlažem predsjedništvu sjednicu o tome, da se
vidi zaslužujemo li plaću - svi, neki ili samo pojedinci", kazao
je laburist BrankoVukšić.
"Umorio sam se od toga da budem Srbin na ovoj govornici. Trebamo
se udružiti u zaštiti osnovnih ustavnih vrijednosti, a ne slaviti
10. travnja. Može nas se prozvati i za plaće koliko hoćete, ali
trebamo zadržati dostojanstvo parlamenta. A mi sad pričamo o
ovakvim temama... prije nego što ulazimo u EU", rezignirano je
izjavio Pupovac.
Saborski su klubovi danas osudili širenje nacionalne mržnje na javnoj televiziji, stadionima i u političkom životu, a HDZ je zatražio da se na jednak način osude i uvrede premijera Zorana Milanovića prema predsjednici HSP AS RužiTomašić.
Takve stavove klubovi su iznijeli nakon stanke na zahtjev SDSS-a, zbog napisa o sukobu između dvojice HTV-ovih urednika, u kojem je, navodno, bilo vrijeđanja na nacionalnoj osnovi.
DavorinMlakar (HDZ) kazao je kako HDZ osuđuje podjele hrvatskog društva po bilo kojoj osnovi, ali da se "ne može složiti da svoje istupe baziramo na pojedinačnim ekscesima na nogometnim utakmicama, jer je to mišljenje jednog malog broja ljudi".
Kazao je, međutim, da "nije čuo da je bilo tko ustao u zaštitu digniteta kada je Vlada, umjesto da se bavi ozbiljnim gospodarskim temama, inzistirala upravo na nekakvim ideološkim raspravama".
Ustvrdio je da su se dužnosnici Vlade "govorom mržnje obraćali kolegama koji djeluju na političkoj sceni".
"Tako smo čuli da su neki od kolega izabrani s legitimnim i legalnim mandatom hrvatskih birača elementarna nepogoda, da su to ljudi za koje se ne može ništa dobroga reći. Međutim, u njihovu obranu nije nitko ustao jer se činilo da je bolje da se službena politika može i na taj način odrediti prema pojedincima u društvu", rekao je Mlakar.
