Ostale su samo šljive, ostatak voćnjaka je poplavom nastradao. Godinu dana kasnije Gunjaninu Galibu stigla je naknada za štetu.

"65 kuna. Ne mogu šest piva popiti. Ja bih to dao onom političaru koji je donio taj zakon da pojede dobar ručak i popije pivo", kaže nam Galib Kovačević iz Gunje.

Mladen je isto ostao bez svojih voćki, no jedna trešnja bila mu je posebno draga.

"To je trešnja koja se osušila koju je sadio otac kojeg više nema", govori Mladen Piljak.

Na 500 kuna štete Mladen je dobio 17 kuna naknade.

"Ja nisam imao puno, ali za mene je to puno. Često nemam novca pa ću podići tih 20 kuna i popit kavu i mineralnu", otkriva Mladen.

Mladen ipak ne želi biti nezahvalan, država mu je kaže obnovila kuću. Kolika je šteta, takva i naknada, neki su dobili i do 26 tisuća kuna, kaže načelnik Gunje.

Kako su ljudi prijavljivali štetu tako je obračunavano, 4 posto za domaćinstva, 8 posto za firme. Kolika je bila šteta onda možete misliti koliko je 4 posto", kaže načelnik Gunje Hrvoje Lučić.

Više nije moglo, kažu iz Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda.  14 milijuna kuna podijeljeno je na sve oštećene. No, još  67 milijuna kuna stiže iz Fonda za solidarnost Europske komisije, a Vlada je prošle godine odmah intervenirala s oko 39 milijuna kuna.

Za obnovu kuća i poljoprivrede, te razne mjere, država je dosad utrošila nešto manje od pola milijarde kuna. 

"Planiramo do Velike Gospe biti gotovi, a onda u rujnu još dovršetak gospodarskih zgrada i fasada. Zadnji stanovnik koji će imati pravo na obnovu će oko Velike Gospe useliti u svoju kuću", jasna je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

No, započete mjere oživljavanja poljoprivrede i dalje su potrebne, a pomoć još ne smije stati.