Hrvatska može biti zadovoljna jer će ulaskom u Europsku uniju dobijati neusporedivo više novca nego ranije, odnosno dobit će priliku da iskoristi jako puno sredstava, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer ZoranMilanović nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća HermanomVanRompuyem i Komisije JoseomManuelomBarrosom.
Van Rompuy i Barroso razgovaraju sa svim čelnicima EU-a i Hrvatske uoči izvanrednog summita EU-a, na kojem će pokušati dogovoriti višegodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje 2014.-2020.
"Mi kao država možemo biti zadovoljni jer ulazimo u EU i ono što ćemo dobijati neusporedivo je više od onoga što smo dobijali ranije. Dobijamo priliku da iskoristimo jako puno sredstava, priliku da dobijemo dvostruko više nego što ćemo dati, a koliko ćemo iskoristiti ovisi o nama i našim sposobnostima", rekao je Milanović nakon razgovora s čelnicima dviju europskih institucija.
Za Hrvatsku je od posebne važnosti da dobije dulje razdoblje u kojem će moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.
"Iznijeli smo stvari koje nas posebno zanimaju, a to je da imamo godinu dana više za potrošiti novac za neki projekt, prije nego ga se mora vratiti natrag. To znači da nam je to vrijeme potrebno da se uhodamo, da se stroj zagrije na radnu temperaturu. Šanse da to dobijemo postoje, ali ne želim ništa obećavati", rekao je Milanović.
Premijer je istaknuo da Hrvatska u drugim elementima rasprave o višegodišnjem proračunskom okviru "ne sudjeluje toliko žestoko", ali je solidarna sa skupinom država koje se nazivaju prijateljice kohezije, a koje se zauzimaju da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlika između bogatih i siromašnih regija u Uniji.
Čelnici 15 zemalja iz te skupine i Hrvatske sastat će se neposredno prije početka summita na još jednom sastanku na kojem bi trebali dogovoriti zajednički pristup u odlučivanju o višegodišnjem proračunu.
Milanović je rekao da bi bilo "dobro i pošteno" da se ne smanjuju kohezijska sredstva jer su siromašnije države članice u potpunosti otvorile svoje tržište, potpuno se izložile bogatijim članicama i stoga nešto zaslužuju zauzvrat. "To je razvojni novac, koji se troši vrlo strogo, a ne kao što se nekad trošio u Hrvatskoj", rekao je.
Premijer Milanović se nije htio upuštati u prognoze koliko bi summit mogao trajati. "Možemo završiti posao za pet sati, a možemo ostati tri dana", rekao je.
Milanović nije htio komentirati presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu i moguće posljedice te presude na međudioničarski ugovor u Ini. "Ne mogu komentirati jer presuda nije pravomoćna, ali na ugovor se primjenjuje hrvatsko pravo i vidjet ćemo što će biti", rekao je.
Očekuju se vrlo teški razgovori, stoga se ne isključuje ni mogućnost da summit traje i dulje od predviđena dva dana. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u pozivnom pismu koje je uputio europskim čelnicima naglasio važnost postizanja dogovora na ovom summitu.
"Izostanak dogovora bio bi štetan za sve nas", kaže Van Rompuy dodajući da je upravo zato predvidio mogućnost da se sastanak produlji bude li potrebno.
Višegodišnji financijski okvir (MFF) ključni je dokument kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. Najveći dio europskog proračuna namijenjen je za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku.
Van Rompuy je prošli tjedan predstavio prijedlog zaključaka za izvanredni summit, u kojem je predložio za 80 milijardi manji proračunski okvir u odnosu na prijedlog Europske komisije.
Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila Komisija ne zadovoljava nijednu od dvije skupine država - ni one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag ni one koje dobiju više nego što daju. Prva skupina, koja se neformalno naziva "prijatelji boljeg trošenja", a neki ih nazivaju i "klub škrtaca", traži da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni europski proračun ne bude iznimka.
Druga skupina, "prijatelji kohezije", u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlike između bogatih i siromašnih regija u Uniji.
Premijer Milanović sudjelovat će prije početka summita i na pripremnom sastanku predsjednika država i vlada koji dolaze iz Stranke europskih socijalista.
