Turski premijer RecepTayyipErdogan u utorak će pustiti u promet željeznički tunel ispod Bospora, novu prometnu poveznicu azijske i europske obale Istanbula.
Erdogan je godinama bio zagovornik toga projekta koji je zamislio još turski sultan Abdulmecit 1860. godine. Radovi na tom mega projektu počeli 2004. godine, a ukupna cijena gradnje iznosi četiri milijarde dolara.
Tunel je dug 13,6 kilometara, a cijev tunela nalazi se 60 metara ispod morske površine i turska vlada tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu.
Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se s 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. "Turska će dva praznika slaviti zajedno", kazao je nedavno ministar prometa Binali Yildirim. "Slavimo 90 godina republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bospora".
Erdogan, bivši istanbulski gradonačelnik, oživio je plan o gradnji tunela zajedno s drugim mega građevinskim projektima u Istanbulu, gradu sa 16 milijuna stanovnika, uključujući i gradnju treće zračne luke i trećeg mosta preko Bospora.
Njegove ambicije i potrošnja bili su jedan od uzroka masovnih antivladinih prosvjeda prošle godine jer su se stanovnici, između ostaloga, bunili da njegovi građevinski planovi rezultiraju uništavanjem zelenih površina i iseljavanjem ljudi iz njihovih kuća.
Gradnja tunela, kojeg je Erdoganova vlada nazvala "projektom stoljeća", počela je 2004. i trebala trajati četiri godine, ali se konstrukcija razvukla zbog brojnih arheoloških otkrića. Iskapanjima za tunel usput je otkriveno oko 40 tisuća važnih arheoloških predmeta, a posebice je impresivno bilo otkriće 'groblja' 30 potonulih bizantskih brodova, nekoć najveće srednjovjekovne flote.
Ta neočekivana otkrića, međutim, živcirala su Erdogana. "Prvo su rekli da je nešto arheološko, pa su pronašli važne lončarske radove, pa ovo, pa ono. Je li bilo što od toga važnije od ljudi?", prigovarao je.
Promet je jedan od najvećih problema u Istanbulu, u kojem svaki dan dva milijuna ljudi prelazi Bospor dvama obično prometno zakrčenim mostovima.
Svečano otvaranje tunela je u 14 sati, a poseban je gost japanski premijer Shinzo Abe jer je Japanska banka za međunarodni razvoj stala iza projekta s milijardom dolara.
