ATENA - Grčki predsjednik Karolos Papoulias u subotu je, povodom otvaranja novog Muzeja Akropole, ponovo zatražio da Velika Britanija vrati skulpture koje su prije 200 godina otuđene s Partenona, javlja BBC.
"Danas cijeli svijet može vidjeti najpoznatije skulpture s Partenona na jednom mjestu, ali neke od njih nedostaju", rekao je Papoulias. "Vrijeme je da se zaliječe rane tog drevnog hrama i da se vrate skulpture koje mu pripadaju", naglasio je.
Skulpture, poznate kao 'Elginov mramor', stajale su na unutarnjem frizu Partenona sve do početka 19. stoljeća. Tada ih je britanski veleposlanik u Otomanskom carstvu Thomas Bruce, 11. lord od Elgina, uz formalno dopuštenje otomanskih vlasti skinuo i odnio u London. Skulpture je 1817. prodao Britanskom muzeju, gdje se nalaze i danas.
Britanci su dugo vremena govorili da skulpture neće vratiti jer Grci nemaju za njih prikladno mjesto. Kod njih se nalazi ukupno 75 od 160 metara originalnog friza, a stari muzej Akropole bilo je tijesno i neprikladno mjesto po kojem su se turisti jedva mogli kretati. Grci su im sada taj argument izbili iz ruku.
Na otvorenju novog muzeja u subotu navečer bilo je više od 300 uglednih gostiju iz cijeloga svijeta. Svečanost nisu propustili ni hrvatski ministar kulture Božo Biškupić te premijer Sanader sa suprugom.
Novi muzej smješten je ispod same Akropole, u povijesnom središtu Atene, 330 metara južnije od podnožja poznate stijene. Arhitektonsko je remek djelo, a gradnja je koštala 130 milijuna eura. Zbog birokratskih peripetija gradnja i otvorenje kasnili su pet godina.
Prema zamisli Meline Merkouri, bivše ministrice kulture Grčke, arhitektonski oblik Muzeja i glavne galerije na vrhu koja gleda prema Akropoli, određen je arhitekturom i dekoracijom antičkog Partenona, hrama božice Atene na Svetoj stijeni.
Goleme staklene stijene propuštaju prirodno svjetlo do prizemlja, a unutar betonskog omotača na svim su katovima neprimjetno uklopljeni uredi, servisni prostori i elektromehaničke instalacije. U prizemlju je staklena podnica kroz koju se mogu vidjeti arheološke iskopine ispod same građevine. Ti su nalazi djelomično odredili i "kroj" temelja muzeja.
U Muzeju Akropole izloženi su nalazi s Akropole u rasponu od prethistorijskih razdoblja, te kroz arhajsko, klasično, helenističko i rimsko razdoblje do kasne antike.
Očekuje se da bi muzej u idućih godinu dana moglo posjetiti oko 2,5 milijuna ljudi.
