Prema podacima Hrvatske agencije za hranu, u Hrvatskoj svaki stanovnik na godinu baci 90 kilograma hrane. Brojke na europskoj i svjetskoj razini još su pogubnije - u svijetu u smeću završi čak trećina hrane, odnosno 1,3 milijardi tona, a u Europi se baci 90 milijuna tona hrane godišnje.
Hrana se baca već od same proizvodnje, upozoreno je na skupu "Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola", koji se u povodu Svjetskog dana hrane održava na osječkom Poljoprivrednom fakultetu.
Proizvođači hranu bacaju često jer je višak koji ne mogu prodati, niti donirati, jer ih u tom slučaju čekaju još i dodatni porezni nameti. Baca se i hrana koja izgledom ne zadovoljava propisane standarde ili je ljudima neprivlačna, poput nepravilnosti kod voća i povrća. Jedan francuski lanac trgovina zbog toga je pokrenuo kampanju u kojoj takvo "ružno" voće i povrće prodaje po 30 posto nižim cijenama.
Ministarstvo poljoprivrede, pak, priprema novi Zakon o poljoprivredi kojime bi se omogućilo da se višak hrane može dati kao donacija. Sada je to ograničeno i drugim propisima, pa razne institucije nisu u mogućnosti niti primiti donaciju.
Dani su savjeti i potrošačima: Planirajte kupnju, provjerite datume, vodite računa o svom proračunu, pravilno održavajte hladnjak, pohranjujte hranu u skladu s uputama, rotirajte namirnice na svojim policama, poslužujte manje količine, iskoristite ostake, zamrznite i pretvorite ostatke u gnojivo.
