Nakon otvorenja konferencije o međunarodnoj pravnoj pomoći, ministar pravosuđa Orsat Miljenić komentirao je kakve još promjene očekuje u pravnom sustavu.

Konferencija o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima za suce, tužitelje, policajce i službenike Ministarstva pravosuđa, održala se u sklopu IPA 2008 projekta “Potpora reformi kaznenog postupka” vrijednog više od milijun eura.

Miljenić je naglasio da se stvari u pravu mijenjaju i razvijaju. “Imali smo pitanje državljanstva koje je do nedavno branilo bilo kakvo izručenje, sada to više nije tako. Nije tako u EU, a niti u našim odnosima sa susjednim zemljama jer smo to riješili kroz bilateralne sporazume”, rekao je ministar.

Miljenić je objasnio i još neke promjene u sustavu. “Ljudi koji su počinili politička ubojstva ne mogu i ne smiju uživati blagodati zastare. To ćemo promijeniti”, izjavio je Miljenić nakon otvaranja konferencije.

“Žalosno je da se takvim pitanjima bavi moja generacija. U Hrvatskoj ima puno važnijih pitanja od zastara za politička ubojstva i to ćemo promijeniti”, obećao je Miljenić.

Ministar je napomenuo da osobe koje su počinile ubojstva u korist nekog režima tada nisu ni mogle biti gonjene, ali nada se da će do promjene Ustava doći što prije.

Miljenić nije htio komentirati činjenicu da se HNS protivi izmjenama Ustava.

Potvrdio je da je dobio pismo iz Europske komisije vezano uz europski uhidbeni nalog na koje je odgovorio, no o sadržaju nije htio govoriti. “Na pismo odgovaram pismom, detalje ni kontekst neću iznositi”, zaključio je Miljenić.

Prije nego što je krenuo odgovarati na pitanja novinara ministar pravosuđa je u govoru pred policajcima i drugima na konferenciji o međunarodnoj pravnoj pomoći je rekao:

"Ni jedan zakon nikada nije pisan, i neće biti pisan u vrijeme mog mandata, da bi se bilo koga zaštitilo, ili bilo čija odgovornost izbjegla. I to je tako. Ovdje, zbog tog jednog predmeta, došlo je do velike priče, ali se radi o vrlo jednostavnom, ja bih rekao pravno tehničkom pitanju, znači da li je Hrvatska mogla iskoristiti svoje pravo i staviti rezervaciju kao što je to napravilo pet zemalja Unije, koje su bile članice u vrijeme donošenja okvirne odluke, ili nije. I da li je to trebalo napraviti tijekom pregovora, odnosno da li smo to mogli sad napraviti. I to je pitanje o čijoj će sudbini zavisi da li ćemo ostati kod ovog roka ili ne".

"Mi mislimo da je to nešto na što moramo imati pravo, jer imaju i druge zemlje, jer bi došlo do razlike, mi bismo njima morali izručiti, a oni nama ne. Smatramo da je svaka zemlja trebala u jednoj  fazi imati tu mogućnost. Je li to konzumirano tijekom pregovora i sklapanja ugovora, apsolutno je to jedna teorija o kojoj treba razmisliti i koja sigurno ima svoje uporište, da li su to naši pregovarači to trebali napraviti ili ne? Nisu. Mi smo to pokušali sada napraviti, napravili jesmo, razgovarat ćemo s Komisijom i vidjet ćemo što će se s tim dogoditi", rekao je na kraju svog govora Miljenić.