Nastavljeno je žalbeno ročište pred Haškim sudom u slučaju
generala Ante Gotovine i Mladena
Markača u predmetu Oluja. Nakon što je jutros svoje
argumente iznijela obrana generala gotovine, u poslijepodnevnim
satima sudu su se obratili odvjetnici generala Markača,
Goran Mikuličić i John
Jones.
Oni su pokušali srušiti tezu o ujedinjenom zločinačkom pothvatu
dokazujući da nije bilo prekomjernog granatiranja.
Jones je u sudnicu donijeo i vizualna pomagala kako bi potvrdio
teze obrane.
"Kao što znamo, slika vrijedi više od tisuću riječi", kazao je
predočavajući sudskom vijeću graf kojim Markačeva obrana pokušava
ukazati da se cijela optužnica urušava ukoliko padne teza o
prekomjernom granatiranju.
Markačeva obrana tvrdi da Brijunski transkripti ne mogu služiti kao dokaz o udruženom zločinačkom pothvatu.
"U brijunskim transkriptima nećete pronaći zločinački pothvat. Nevjerojatno je da ljude možete zatvoriti na 24 i 18 godina zatvora samo prema onome što piše u transkriptima. Ni jedan svjedok nije potvrdio tumačenje sastanka koje je iznijelo vijeće. Nitko nije mogao pronaći svjedoka koji bi mogao potvrditi da se to u Brijunima ticalo zločinačkog pothvata", rekao je Jones.
Nakon toga je obrana zaključila kako Markač i Gotovina ne mogu biti dio zločinačkog pothvata ako udruženi zločinački pothvat nije ni postojao.
"Tužiteljstvo izmišlja predmet protiv Gotovine i Markača. Proglašavaju ih krivima, čak i ako su postojali legitimni vojni ciljevi", tvrdi Markačeva obrana.
Izlaganje je nastavio Markačev odvjetnik Tomislav Kuzmanović, koji je rekao je kako sudsko vijeće nije moglo zaključiti na analizi od šest mjesta koja su granatirana u Gračacu, a bilo je bačeno 150 projektila, da je to bio napad na civilne objekte. Kaže kako je i svjedok Turkalj dao iskaz da se radilo o vojnim ciljevima te da nije bilo poginulih civila."Svjedok je ispričao kako je dan prije operacije Oluja razgovarao s Markačem koji mu je rekao da kod biranja ciljeva treba pripaziti da nema civila", dodao je Kuzmanović.
Sudskom vijeću obraća se tužiteljica Helen Brady koja zajedno sa kolegama odgovara na izlaganje obrane te je naglasila kako će dokazati da je postojao udruženi zločinački pothvat.
Brady poziva da se brijunski transkipti razmotre u kontekstu događaja i prije i poslije Brijuna, ne samo kao slovo na papiru, jer su sudionici na Brijunima govorili o ponovnom zauzimanju Krajine nakon što bude očišćena od Srba, bilo silom ili prijetnjom sile. Što se tiče dijela događaja prije, ustvrdila je da su Brijuni bili kruna Tuđmanove politike o nacionalno homogenoj Hrvatskoj.
"Tuđman je smatrao da u Hrvatskoj ima previše Srba i da predstavljaju opasnost", pojasnila je ona.
Sudac pita Brady je li i Markač sudjelovao u razgovorima na Brijunima za koje ona stalno spominje komentare Tuđmana i Gotovine, s obzirom da je ovaj dio rasprave namijenjen Markačevoj žalbi.
Brady je tada kazala kako je Tuđman mjesec dana nakon operacije izjavio u jednom intervjuu da smatra povratk srpskog stanovništva 'nezamislivim'. Ona je također navela i da su kuće i imovina srpskih civila dani na korištenje hrvatskom stanovništvu i kako je Tuđman izjavio da je Knin hrvatski i nikad se više neće vratiti na staro". S obzirom na takve javne izjave predsjednik ne može se prihvatiti Markačev zahtjev za poništenjem presude.
Nakon toga riječ je preuzeo jedan od tužitelja, tvrdeći da je Markač sudjelovao i naredio ilegalno granatiranje Gračaca te da nije prijavio zločine svojih podređenih prema srpskom stanovništvu i njihovoj imovini.
"Markač je znao da će samo mali broj ostati, i to onih koji nisu imali prilike pobjeći, te nije spriječio zločine protiv njih, iako mu je to trebala biti dužnost kao zapovjedniku posebne policije", kazao je.
Prema naredbi generala Markača specijalna policija i HV tretirale su cijeli Gračac kao topnički cilj kada su ispalili na to mjesto 4. i 5. kolovoza 1995. godine 150 projektila, tvrdi tužilaštvo.
Početak suđenja
U haškoj sudnici broj 1 otpočela je završnica suđenja generalima Gotovini i Markaču, a obrana generala Gotovine upravo je završila s iznošnjem svojih argumenata u žalbenom postupku.
Odvjetnici GregKehoe i LukaMišetić pokušavaju uvjeriti Žalbeno vijeće da ukine u potpunosti presudu Gotovini, dok je odvjetnik generala Markača GoranMikuličić uz zahtjev za ukidanjem presude najavio i alternativni zahtjev smanjenja kazne. Gotovinina obrana tvrdi da je prvostupanjsko sudsko vijeće izmislilo “pravilo 200 metara” na osnovu kojega je zaključilo da su u Oluji prekomjerno granatirani Knin, Gračac, Obrovac i Donji Lapac.
Ante Gotovina Ante Gotovina
Prvostupanjsko sudsko vijeće, objašnjavali su Gotovinini odvjetnici, proizvoljno je odredilo marginu od 200 metara i proglasilo nezakonitima sve projektile koji su u ta četiri grada padali 200 metara i više od vojnih objekata.
"Ako se ne primjeni pravilo 200 metara, nego margina o 400 metara koju su predlagali vojni eksperti - svjedoci na ovom suđenju, svega 5 od 900 projektila koji su pali na Knin nije bilo unutar granica, i 99,5 posto projektila je palo unutar zakonite margine. Čak i po pravilu 200 metara, 95 posto projektila je palo u zadanim granicama, a tužiteljstvo nije pružilo niti jedan dokaz da je ijedan civil poginuo u tim napadima, niti su dokazali da su pogođeni objekti bili korišteni u civilne svrhe", istaknuo je Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić.
Obrana Gotovine traži da se odbaci zaključak o prekomjernom granatiranju, a posljedično i zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata usmjerenog na protjerivanje Srba iz Hrvatske.
Haški tužitelj Douglas Stringer sa svojim timom odbacio
je sve navode obrane
"Nije istina da je to bio zločin bez žrtava: žrtve su 20.000
deportiranih Srba, a brojni svjedoci su svjedočili i o mrtvim
tijelima na ulicama. Nismo imali potrebe da ih pojedinačno
nabrajamo, nismo se bavili time", odgovorili su tužitelji na
navode Gotovinine obrane.
Teza je haškog tužiteljstva da je nevažno je li topnički napad na Knin, Obrovac, Gračac i Donji Lapac bio zakonit ili protuzakonit.
"Važno je da mu je svrha i namjera definitivno bila zločinačka. Akcija Oluja planirana je u odnosu na civilno stanovništva, namjera joj je bila natjerati 20.000 krajinskih Srba na odlazak a Tuđman se kasnije javno hvalio da su bili efikasni u provođenju tog cilja", ostali su haški tužitelji pri svojim tvrdnjama.
PXL mladen markač PXL mladen markač
Brijunski sastanak, koji se dogodio uoči Oluje, za haške tužitelje je glavni dokaz o zločinačkom udruživanju s namjerom počinjenja zločina deportacije.
Sudac Theodor Meron upitao je tužitelja Stringera kako objašnjava da su pale na stotine granata na Knin a da, za razliku od Sarajeva, tamo nije bilo puno žrtava?
Stringer je odgovorio kako se Knin i Sarajevo ne mogu uspoređivati jer, kako je rekao, cilj akcije Oluja nije bio vojni nego je namjera bila protjerivanje, deportacija stanovništva.
"Čak ako sam napad nije bio protuzakonit, svrha mu je bila izazivanje kaosa, straha, i odlazak ljudi", kazao je haški tužitelj.
Sudac Fausto Pocar pitao je tužitelja znači li to da tužiteljstvo smatra da je Gotovina postupao protuzakonito čak i ako je izvao zakonit topnički npada, na što je Stringer odgovorio potvrdno.
"Zločin može biti proveden i zakonitim i nezakonitim sredstvima. Deportacija je provedena, primjerice, vožnjom autobusa, što samo po sebi nije kazneno djelo. Dakle, čak i ako žalbeno vijeće sruši zaključak o protuzakonitom topničkom napadu, ostaje činjenica da je Gotovina imao zločinačku namjeru da se deportira civilno stanovništvo, da je proveo tu namjeru, te da nakon Oluje nije učinio dovoljan napor da spriječi i kazni torturu i pljačku preostalog srpskog stanovništva", zaključna je riječ Tužiteljstva u slučaju Gotovina.
Odvjetnik generala Gotovine Mišetić izrazio je zaprepaštenje takvom tezom.
Obraćanje hrvatskih generala očekuje se na kraju postupka, u večernjim satima.
Suđenje u sudnici prati i glumac GoranVišnjić, u znak potpore optuženim generalima.
"Nije mi nimalo naporno, štoviše. Ide li obrani dobro? Meni se čini da da", prokomentirao je kratko s novinarima Višnjić tijek završnice suđenja Gotovini i Markaču.