Vlada je 59. sjednicu otvorila raspravom o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

Linić najavio novi porez, Milanović povukao 'ručnu'

Naime, prema tom prijedlogu, umjesto kazne zatvora do šest mjeseci, osobe koje budu uhvaćene s bilo kojom drogom u količinama koje se smatraju da su za vlastite potrebe, platit će pet do 20 tisuća kuna kazne. Do sada im je prijetila kazna do pola godine zatvora, a uz to bi zaradili i kriminalni dosje što bi novim zakonom također trebalo nestati.

S druge strane, uhvaćeni s većim količinama bit će još strože kažnjeni te im prijeti od 10 do 12 godina zatvora.

"Mijenjamo Kazneni zakon koji još uvijek nije stupio na stragu, odnosno stupit će 1. siječnja iduće godine. Gledajući taj zakon, pronašli smo neke koje smo smatrali da moramo promijeniti. Dosta je bilo govora o tome i riječ je o pitanju koje izaziva oprečne stavove. Naime, mi smatramo da posjedovanje droge treba biti prekršaj, a ne kazneno djelo. Ako govorimo o kaznenom postupanju, ono mora biti ekskluzivno, tj. moramo tretirati počinitelja i omogućiti sustavu da se lakše bavi takvim osobama", objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Međutim, naglasio je kako će se dilanje oko škola će se moći kazniti s 15 godina zatvora.

"Međutim, oni koji konzumiraju drogu za osobnu upotrebu, njih tretiramo kao žrtve. Naravno, kazna postoji - od pet do 20 tisuća kuna i odredit će im se mjere liječenja. Osim toga, ne želimo stigmatizirati takve osobe. Posjedovanje za osobnu upotrebu prelazi u prekršajna djela", naglasio je.

Miljenić je dodao kako takvu praksu poznaju brojne europske zemlje i to je nešto 'suvremeno, ono što slijedi trendove'.

Naglasio je kako su razmišljali i određivanju količine posjedovanja droge, no ipak su odlučili kako će pristupati slučajevima na individualan način.

Izmjene u Kaznenom zakonu također se odnose i na nedozvoljene igre na sreću, postupanje u prometu kada je došlo do ugrožavanja života bez izravnih posljedica, širenjem definicije mita.

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela oštrije će se kažnjavati, od toga će biti izuzeti samo odvjetnici i vjerski ispovjednici, s tim da svećenici moraju prijaviti planirano kazneno djelo. Također, obitelj će po novome morati prijaviti člana svoje obitelji ako je kaznenog djelo počinjeno na štetu djece. 

Obavezna predškola za svu djecu!

Ministar Željko Jovanović pojasnio je nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, kojeg su ostali ministri i ministrice prihvatili. "Nacrt prijedloga zakona rješava sljedeća pitanja: razinu obrazovanja osoba koji se zapošljavaju u ustanovama za predškolski odgoj, obavezno polaženje predškole godinu dana prije polaska u osnovnu školu, zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtiću". Prijedlog o predškoli, koji je digao buru u javnosti, Jovanović je obrazložio riječima: "Europska komisija je istaknula kako svoj djeci treba osigurati programe za budućnost. Do sada je predškola bila neobvezna, a od sada postaje obavezno za svu djecu. Obvezno obrazovanje, za sve 6-godišnjake, produžuje se za tri sata dnevno. Program predškole provodit će se u dječjim vrtićima. Tamo gdje nema dječjih vrtića, održavat će se u tamošnjim osnovnim školama. Vlada će sufinancirati taj program s tri milijuna kuna. Financiranje dodatne godine je, naime, obaveza lokalne samouprave".

"Djecu će obrazovati odgajatelji predškolskog odgoja. Tamo gdje nema takvih, obrazovat će ih učitelji razredne nastave ili magistri predškolskog odgoja", zaključio je.

'Jačanje administrativnih kapaciteta'

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić obrazložila je prijedlog revidiranog akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

"Kako je jučer grčki parlament ratificirao hrvatski pristupni ugovor, postali smo punoljetni. Akcijski plan je završni korak ulasku RH u EU i prilagodbe tim reformama na tom putu. Akcijski plan se sastoji iz četiri dijela. Prvi dio podrazumijeva ovim 10 točaka iz jesenskog izvješća, koje Komisija prepoznaje kao neposredne zadaće koje trebamo izvršiti. Drugi dio podrazumijeva reforme na polju pravosuđa, ljudskih prava, itd. Treći i četvrti dijelovi se odnose na poglavlja koja nisu spomenuta u ovih 10 točaka, ali se smatra da tamo također trebamo postići neki napredak", kazala je.

"Sveobuhvatna točka jest jačanje administrativnih kapaciteta, točnije, osnaživanje ljudi koji provode ove reforme. Kako smo svi svjesni, u državnoj upravi imamo istovremeno i previše i premalo ljudi. Previše po svom broju, a premalo onih koji imaju kvalifikacije za obavljanje ovih poslova", istaknula je Pusić problem.

Pusić je naglasila kako vjeruje da ćemo riješiti gotovo svih spornih deset točaka iz jesenskog izvješća o monitoringu do kraja ove godine.

"Važno je da do proljetnog izvještaja imamo 'čistu' situaciju. Ako se sada toga ozbiljno primimo, uopće ne sumnjam kako ćemo posao završiti do proljeća", zaključila je ministrica, a premijer Zoran Milanović je istaknuo kako posao 'trebamo obaviti ozbiljno do kraja te da je ovo dokaz da se dobro radi'.

Usklađivanje plaća

Arsen Bauk, ministar uprave, istaknuo je kako će se usvajanjem uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama uvesti red u sustav.

"Uređuju se plaće u agencijama i drugim ustanovama koje se plaćaju iz državnog proračuna", kratko je pojasnio Bauk, a ostali ministri i ministrice su se složile s njim.

Čačić ne odustaje od Plomina i Omble

"Veliki dio projekata, osim Senj-Kosinj za kojeg nemamo naznaka da bi mogao izazvati neke kritike, dižu buru u javnosti i negodovanje. Često nalaze na nerazumijevanje, bez da HEP uspije adekvatno obrazložiti svoje projekte", kazao je ministar gospodarstva Radimir Čačić i naglasio da zbog toga je potrebno angažirati pravnu osobu za obavljanje poslova odnosa s javnošću za potrebe projekata dogradnje i izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta.

Prijedlog izmjena i dopuna Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, prvi potpredsjednik Vlade objasnio je riječima: "Novi tarifni sustav donesen na Vladi 6. lipnja 2012. godine. To do tada nije bila praksa, pa se znalo događati da godinama ne pratimo nove tehnologije i stanje na tržištu. Kako se ovdje doslovno radi o milijardama kuna, vrlo važno je pratiti stanje na tržištu. Na ovom području smo napravili značajne pomake". Čačić se hvalio kako je ne samo omogućio, nego i povećao broj ulaganja u obnovljive izvore energije. Premijer se nakon toga pokušao našaliti rekavši da bi ministar okoliša mogao za idući put napraviti izračun koliko bi uštedili u Banskim dvorima 'obične' žarulje zamijene štednima. "Ovakve žarulje nećete ni u Beču ni u Berlinu", rekao je premijer.