Na današnjoj konferenciji gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević danas je na konferenci za medije govorio jednoj od najvažnijih tema ove godine, proračunu grada zagreba za 2022. godinu. Govorio je i uštedama, novim prihodima iz Fonda solidarnosti EU, gradnji novih gradskih vrtića, denivelaciji Slavonske i datumu otvorenja žičare.
Tomašević je na početku istaknuo da je proračun glavna tema ove konferencije za medije.
"Što se tiče proračuna grada Zagreba za sljedeću godinu, on je poslan u zakonskom roku u gradsku skupštinu, sutra će cijeli proračun biti dostupan detaljno javnosti. On je za sljedeću godinu planiran u iznosu 15,12 milijardi kuna. Uključuje dvije komponente. Jedna komponenta su takozvani proračunski korisnici, to su gradske ustanove, Zdravstvene, obrazovne i sve druge grada Zagreba i njihov proračun je 4,93 milijarde kuna. Imamo proračun grada u užem smislu, koji je za sljedeću godinu planiran u iznosu 10,19 milijarde kuna“, rekao je Tomašević.
Proračun veći u odnosu na 2021.
Objasnio je kako se dio koji se tiče proračunskih korisnika ne tiče izravno Grada jer oni imaju vlastite prihode, vlastite račune, namjenske prihode i u dobrom djelu ih financira država. Kazao je i kako je taj iznos povećan u odnosu za prošlu godinu jer se povećala osnovica za plaće u javnom sektoru koje financira država.
"Ono što je povećano i ono što čine zapravo upravljamo je proračun grada u užem smislu. To je nominalno veće u odnosu na 2021. godinu za iznos od oko 700 milijuna kuna, no međutim on što tu treba istaknuti je što je sve u strukturi tog proračuna, a što se povećava sljedeće godine. Kao što su investicije vezane za obnovu i kao što je trošak otplate duga koji je puno veći nego što je trošak otplate duga u ovoj godini“, kazao je Tomašević.
Ukupni proračun za 2021. godinu biti će za 1,1 milijardu kuna veći u odnosu na rebalans proračuna za 2021. Razlog je intenziviranje obnove od potresa te stabilizacije gradskih financija. Rekao je i kako se prvi puta od kada on prati gradsku politiku u proračunu planira suficit.
"Planiramo višak od 300 milijuna kuna prihoda za sljedeću godinu u odnosu na rashode kako bi počeli akumulirati suficit u sljedećih nekoliko godina, kako bi se neutralizirao akumulirani gubitak koji je nastao do 2019. godine u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Znači krajem 2019. kontinuiranim deficitima je nastao akumulirani gubitak i onda je 2020. godine Gradska Skupština donijela odluku da se od 2022. godine sukcesivno nama stvara suficit kao bi se neutralizirao akumulirani gubitak. Znači, prethodna vlast je akumulirala gubitak, na nama je da akumuliramo suvišak odnosno suficit kako bi doveli u red rokove plaćanja grada Zagreba“, rekao je.
Što se tiče redovnih troškova koji su 7 posto manji, to je postignuto kroz rezove koje su napravili još kod rebalansa, u manjoj potrošnji na čuvanju gradske imovine i kod mjere roditelj-odgojitelj na kojoj će uštedjeti 280 milijuna kuna.
“Što se tiče prihoda, povećavaju se na tri stavke. To je Fond solidarnosti gdje se planira 525 milijuna kuna, zatim prihod od prodaje imovine koji je znatno veći, jer idemo u prodaju manjih zemljišta, poslovnih prostora i udjela u tvrtkama poput APIS-a. Povećavaju se i prihodi od poreza, koji su planirani da se uvećaju za 400 milijuna kuna”, kaže Tomašević.
Gradonačelnik je također najavio gradnju tri do četiri nova vrtića na koja se planira potrošiti 67 milijuna kuna, te pojačani program stipendija.
“Imamo i denivelaciju Slavonske od 90 milijuna kuna. Hrvatski prirodoslovni muzej ćemo obnoviti i proširiti kapacitete i obogatiti sadržaje, predvidjeli smo 22 milijuna kuna u proračunu i planira se 35 milijuna iz europskih fondova”, rekao je Tomašević.
“Proračun ima tri cilja, da stabilizira financije grada sljedeće godine, intenzivira poslijepotresnu obnovu javnih zgrada i sufinancira obnovu privatnih zgrada, a i transformira grad prema zelenijem Zagrebu”, dodao je Tomašević.
O COVID potvrdama i ZET-ovim vozačima
Gradonačelnik je komentirao i uvođenje COVID potvrda, te je rekao kako ovdje nije bilo većih problema.
“Mislim da su tri zaposlenika bila pozitivna, nemam podatak koliko je ukupno ljudi testirano. Moram reći da je logistički bilo vrlo izazovno da se za ovako velik broj ljudi organizira testiranje”, kaže Tomašević.
Odgovorio je i na ptanj novinara o vijesti da ZET-ovi vozači ne trebaju potvrde. Objašnjenje je, kaže, došlo iz Nacionalnog stožera, jer se ne testiraju putnici pa ne trebaju ni vozači dok se nalaze u vozilima, ali kad ulaze u zgrade, onda moraju biti testirani.
“Naravno da neki dio ljudi ima problema s time, ali nije bilo incidenata u tome smislu. Očekujem da će tako biti i dalje. Moram naglasiti da smo sukladno odluci Stožera dužni tražiti potvrde ili dokaz o testiranju, a ti troškovi padaju na gradsku upravu, odnosno poduzeća i ustanove. Ne znam koliko ćemo to moći financirati iz sredstava koja nismo planirali”, rekao je Tomašević i dodao da je bilo onih koji su odbili testiranje.
Što se tiče onih koji nastave obijati testove, rekao je da bi pričekao da vidi kako će država reagirati i riješiti tu pravnu situaciju.
