Radi se, naime, o izlasku SAD-a iz trgovinskog sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP). No, nije stvar u samom povlačenju iz sporazuma ili o toj simboličnoj gesti Trumpova potpisa na uredbi. TPP je, složit će se i njegovi zagovornici, već neko vrijeme mrtav. Ono što je ovdje bitno jest smjer kojim će ići Trumpova politika, kako trgovinska, tako i vanjska, a upravo to nam to jasno pokazuje Trumpov potpis na uredbi o istupanju iz TPP-a.
Fokus na bilateralu
Postalo je jasno da će u američkoj trgovinskoj politici, a posljedično i u međunarodnim odnosima, doći do velikog zaokreta. Umjesto multilateralnih dogovora i sporazuma, SAD će se orijentirati na one bilateralne, tzv. jedan na jedan sporazume.
Lee Branstetter, sveučilišni profesor i član Obaminog vijeća ekonomskih savjetnika koji se, između ostalog, bavio i pregovorima u okviru TPP-a, kaže kako bi volio vidjeti kakvu alternativu za TPP ima Trumpova administracija. 'Lako je kritizirati, a puno je teže stvoriti bolju alternativu. To je nešto što predsjednik otkriva svaki dan iznova', kaže Branstetter.
On problem vidi i u činjenici da Trump smatra kako je najbolji mogući sporazum onaj između dvije zemlje, a ne onaj među više zemalja. Sukladno tome se postavio i prema UN-u, NATO-u i EU u okviru međunarodnih odnosa i vanjske politike.
Nije im nepoznanica
Trump je prošlog mjeseca na republikanskom skupu hvalio svoju odluku o povlačenju iz TPP-a pojašnjavajući kako je ovo otvorilo put za 'nove trgovinske sporazume' koji će zaštititi američkog radnika. Kaže da će sporazuma biti, da će ih biti mnogo i da će biti dobri. No, o kakvim se sporazumima točno radi, nije rekao. Stručnjaci se slažu - Trump i njegovi savjetnici kao da su potpuno promašili koncept svjetske trgovine.
Bilateralni sporazumi nisu nikakva nepoznanica SAD-u, bilo da se radi o trgovini ili o međunarodnim odnosima. Ali problem je u tome što su to vrlo ograničavajući sporazumi. 'Oni ne mogu pohvatati dinamiku globalne ekonomije u kontekstu globalnih opskrbnih lanaca i oduzimaju vam moć pregovaranja', rekao je za Business Insider Joshua Meltzer, stručnjak s Brookings instituta.
Vrlo limitirani
'Bilateralne sporazume morate dogovarati jedan po jedan, a mnoga područja su vrlo ograničena u takvim situacijama, primjerice područje poljoprivrede ili interneta. Takva područja moraju biti proširena', dodaje Meltzer.
A što će se dogoditi s dosadašnjim transpacifičkim partnerima, primjerice Kinom s kojom Trump silno želi na ratnu nogu? Kad bi nametnuo tarife koje najavljuje, Kina bi, primjerice, mogla prestati naručivati Boeingove avione. 'Oni ne moraju kupovati Boeinge, mogu kupiti Airbusove. Samo to bi SAD moglo koštati na tisuće radnih mjesta. Stvarno ne vidim kako bismo mogli izbjeći gubitak radnih mjesta ako se Trump upusti i taj trgovinski rat. Možda i ne dođe do pravog trgovinskog rata, ali svakako će nas sve ovo puno koštati', dodao je Lee Branstetter, što ukratko sumira Trumpove zaokrete u politikama.
