Gotovo nijedna balistička raketa ni bespilotna letjelica koju je prošlog vikenda Iran lansirao na Izrael nije stigla do cilja. Izraelska vojska u nedjelju je priopćila da u presreli 99 posto projektila koje je ispalio Iran, a samo mali broj balističkih projektila stigao je do cilja. Ključ obrane bila je Željezna kupola, protuzračni obrambeni sustav hvaljenom kao najbolja svjetska obrana od projektila i raketa.
Željezna kupola dizajnirana je za zaštitu od nadolazećeg oružja kratkog dometa. Djeluje u svim vremenskim uvjetima. Koristi radar za praćenje raketa i može razlikovati one koje će pogoditi metu od onih koje neće. Projektili presretači ispaljuju se samo na rakete za koje se očekuje da će pogoditi naseljena područja. Jedan od nedostataka takve obrane tiče se samog broja presretačkih projektila.
Tako je Hamas u prošlogodišnjem napadu ispalio nekoliko tisuća projektila, a Izrael je imao manje od tisuću presretača da im se suprotstave. Čak i da je učinkovitost Željezne kupole bila stopostotna, neke su se rakete ipak morale probiti. Uzme li se kao točan podatak da je Hamas u prvom valu svog prošlogodišnjeg napada ispalio više od 5.000 raketa te podatak izraelske vojske da je lansirano oko 3.500 presretača, to bi značilo da je još uvijek ostalo 2.500 Hamasovih raketa koje izraelski projektili ne bi uspjeli oboriti.
Izazov Željezne kupole leži i u činjenici da je u pitanju vrlo skup sustav obrane. CNN ističe da tijekom rata troškovi rada Željezne kupole mogu brzo porasti. Cijena jednog projektila iznosi između 40 i 50 tisuća dolara. Geopolitički analitičar Danis Avdagić za Danas.hr također je napomenuo da je riječ o skupom sustavu obrane, što se najbolje pokazalo na snažnom udaru Irana. "Kamikaza dronovi velik su problem za skupe sustave protuzračne obrane, jer su relativno jeftini, a vi imate sofisticiranu protuzračnu obranu: na par desetaka tisuća dolara vrijednosti u napadu, vi na svaki dron u obrani trošite milijune dolara. Ovdje se vidi kako to izgleda i što se može dogoditi ako se to nastavi. Ako Iran udvostruči napad, to bi već bilo puno teže za 'iron dome' kupolu, a i za saveznike bi postao problem ako bi se ti napadi ponavljali", komentirao je Avdagić.
Sustav protuzračne obrane sastoji se od nekoliko ključnih komponenata. Postoje radari koji imaju zadaću otkrivati, prepoznavati i pratiti projektile. Kada radar detektira projektil, slijedi procjena kojom se detektira predstavlja li projektil prijetnju na osnovu smjera i brzine kretanja. Ako radar procijeni da je objekt prijetnja, operateri Željezne kupole nastavljaju ga pratiti. Obrambeni sustav za odgovor na napad ima najviše jednu minutu. Centar za upravljanje borbom potom analizira koji je najbolji odgovor na prijetnju. Procjenjuje koliko projektila presretača treba ispaliti. Presretač eksplodira u blizini objekta koji predstavlja prijetnju.
Prvo korištenje Željezne kupole bilo je 2011. godine kada je projektil ispaljen iz Pojasa Gaze. Željezna kupola tada nije izdržala silinu napada jer je Hamas lansirao gotovo dvostruko više raketa, nego što ih je sustav Željezne kupole mogao obraniti.
POGLEDAJTE VIDEO: Cvrtila: 'Potezi koje će Izrael poduzimati dat će nam odgovor na to pitanje'
