Globalna tržišta dionica žestoko su pogođena zabrinutošću za zdravlje američkog gospodarstva, dodajući još više drame izbornom ciklusu u kojem nije nedostajalo kaosa, piše Politico.
Previranja su se proširila svijetom u ponedjeljak, počevši preko noći u Japanu, gdje je Nikkei pao više od 12 posto - što je njegov najgori rezultat od pada globalnog tržišta 1987. - i proširila se na Europu i SAD, gdje su glavni burzovni indeksi pali više od 2 posto.
Prije samo nekoliko tjedana, ekonomisti i prognostičari bili su optimistični zbog slabljenja inflacije i otpornog rasta, kombinacije koja bi potpredsjednici Kamali Harris mogla dati snažan poticaj. No slabljenje tržišta rada potaknulo je strahove da medeni mjesec neće potrajati, iako su Federalne rezerve već skoro proglasile pobjedu nad inflacijom.
‘Prošlo je manje od dva tjedna otkako su podaci pokazali da gospodarstvo raste brže od očekivanog, a tržišta dionica kretala su se blizu rekordnih razina. No sve je raširenije mišljenje da je Fed predugo čekao da smanji kamatne stope i sada kasni za krivuljom. Sasvim je izvjesno da je pred nama još više nestabilnosti‘, rekao je John Lynch.
"Iako nismo potpuno uvjereni u novi narativ, jedina stvar koja se čini izvjesnom jest da je pred nama još više nestabilnosti", dodao je.
Zašto burza ludi?
Tržišta su okrenuta budućnosti i stoga pažljivo prate ekonomske pokazatelje kako bi vidjeli kamo bismo mogli ići. U petak je Ministarstvo rada izvijestilo da je stopa nezaposlenosti porasla više nego što se očekivalo, signalizirajući da gospodarstvo usporava i povećava strahove da SAD možda ipak neće izbjeći recesiju. Jedna od stvari na koju dionice reagiraju su budući očekivani profiti tvrtki u koje ulažu, a sporiji rast znači niži profit.
Rasprodaja je posebno usredotočena na tehnološke dionice koje su neproporcionalno potaknule rast tržišnih indeksa, kao što je proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju Nvidia.
"Mislim da je veći dio priče samo rasterećenje svih onih koji su uspjeli ove godine", rekao je Kevin Gordon, viši menadžer istraživanja ulaganja u Charlesu Schwabu.
Japanska središnja banka prošlog je tjedna podigla kamatne stope i nagovijestila da bi troškovi posudbe mogli dodatno porasti. Središnja banka SAD-a je, nasuprot tome, signalizirala da će vjerojatno smanjiti stope čim inflacija nestane, a izvješće o slabom zapošljavanju potaknulo je očekivanja da bi mogla smanjiti troškove zaduživanja brže nego što se očekivalo.
Dakle, japanska je valuta dosta ojačala u usporedbi s američkim dolarom - potiskujući investitore poput hedge fondova koji su se jeftino zaduživali u jenima (taj je dug sada skuplji), a zatim ulagali u američku imovinu (ta imovina sada vrijedi manje). To ih je natjeralo da se muče kako bi prikupili novac, hraneći tržišna previranja.
Prijeti li recesija?
Nitko ne zna sa sigurnošću, ali ovo još ne izgleda kao recesija.
Strahovi su se pojačali od petka jer je stopa nezaposlenosti dovoljno porasla u protekloj godini da pokrene statistički prag, poznat kao Sahmovo pravilo, koji je povijesno bio znak da smo u ranoj fazi recesije.
Ali američko gospodarstvo zapravo i dalje izgleda dobro: nezaposlenost iznosi 4,3 posto, što je samo loše u usporedbi s 3,4 posto, koliko je iznosilo početkom 2023. godine. Veći postotak ljudi u najboljim radnim godinama je zaposlen nego u bilo kojem trenutku od 2001. , a stopa nezaposlenosti — koja mjeri broj ljudi koji žele biti zaposleni u odnosu na ukupni broj ljudi koji sudjeluju u radnoj snazi — porasla je uglavnom zato što sve više ljudi traži posao, uključujući imigrante.
Američki BDP rastao je 2,8 posto u drugom tromjesečju godine, što je brže nego što bi se očekivalo, posebice s obzirom na visoke kamatne stope. Recesije su povezane s gospodarstvom koje se smanjuje, a ne širi.
Claudia Sahm, kreatorica Sahmovog pravila, rekla je da ne misli da smo u recesiji i da ovaj put njezino pravilo možda neće biti održivo.
Ali jedno se čini jasnim: gospodarstvo sada usporava. Pitanje je koliko i koliko brzo.
Znači li to da je Fed predugo čekao da smanji kamatne stope?
To je sada istaknuta kritika, a kritičari poput senatorice Elizabeth Warren odluku Feda da ne snizi stope prošli tjedan nazivaju "ozbiljnom pogreškom".
Ali, ako se stopa nezaposlenosti održi ili čak poboljša u kolovozu, to bi moglo smiriti strahove da smo svjedoci brzog pogoršanja gospodarskih uvjeta. Već se očekuje da će središnja banka smanjiti stope na svom sljedećem sastanku u rujnu, a dužnosnici Feda mogli bi odlučiti sniziti stope za veći iznos od standardne četvrtine postotnog boda na tom sastanku.
Za sada se, međutim, čini da ne paničare. Predsjednik Chicago Feda Austan Goolsbee rekao je u ponedjeljak ujutro za CNBC da ne izgleda kao da je gospodarstvo u recesiji i rekao da bi Fed trebao biti oprezan s izvlačenjem previše zaključaka iz jednog pokazatelja.
Ali također je ponudio uvjeravanja da obraćaju pažnju: "Mislim da želite biti unaprijed okrenuti prema tome kamo ide ekonomija za donošenje odluka."
Što to znači za izbore?
Republikanci su iskoristili ovu vijest, nazvavši je #KamalaCrash. No, tržišta su promjenjiva i vjerojatno će se mijenjati u tjednima koji prethode izborima, što će otežati razmjenu političkih poruka oko Wall Streeta.
Većina ulagača ne povezuje krah s predizbornom kampanjom, iako je politička neizvjesnost sigurno jedna stvar koju tržišta odmjeravaju.
U međuvremenu, GOP anketar Frank Luntz upozorio je na političku moć burze.
"Već godinama proučavam ekonomske čimbenike koji utječu na političke ishode", rekao je Luntz u objavi na X-u.
“Mogu kategorički tvrditi da burza nije bitna – nije pomogla Trumpu kad je bila u porastu, a neće naškoditi Harris ni kad bude padala.”
Ipak, ako dionice nastave padati, to će se vjerojatno poklopiti s lošim vijestima o gospodarstvu, što bi samo po sebi predstavljalo izazov za Harris.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković: 'Inflacija nije pojela rast plaća'
