Britanija predlaže da se Rusiji zbog napada na Ukrajinu blokira pristup platnoj mreži Swift, ali europske zemlje oklijevaju, a tome nije sklon ni SAD, dok kritičari upozoravaju na ekonomske posljedice i upitnu efikasnost te kaznene mjere. “Britanija želi da se Rusiji blokira pristup Swiftu, ali mi ga, nažalost, ne kontroliramo. To ne može biti unilateralna odluka”, izjavio je za BBC britanski ministar obrane Ben Wallace.
Isključenje Rusije iz sustava koji koriste tisuće banaka nanijelo bi težak udarac ruskom bankovnom sustavu, uskraćujući bankama pristup novcu. Vlade mnogih drugih zemalja strahuju pak da bi naštetilo i njihovom gospodarstvu i tvrtkama jer bi izazvalo velike poremećaje u, primjerice, nabavi ruske nafte i plina.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je u petak da bi isključenje trebalo biti “posljednja opcija”, a Njemačka je prijedlog otklonila. Neki zastupnici u američkom Kongresu traže zabranu, ali predsjednik Joe Biden izjavljuje da je više naklonjen drugim kaznenim mjerama, ponajprije zato što bi rusko isključenje iz Swifta pogodilo i druge zemlje i njihova gospodarstva.
Što je Swift?
Swift (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) globalna je financijska žila kucavica koja omogućuje nesmetan i brz transfer novca preko granica. Funkcionira kao sustav za brzu razmjenu poruka kojima se korisnika obavještava kada je novac poslan i kada je sjeo na račun.
Uspostavljen je 1973. u Belgiji i povezuje 11.000 banaka i institucija u više od 200 zemalja. Kroz njega dnevno prođe više od 40 milijuna poruka o 1.000 milijardi dolara transakcija kompanija i vlada. Smatra se da ruska plaćanja čine više od jedan posto poruka.
Tko ga kontrolira?
Swift su zajedno uspostavile američke i europske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sustav i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere. Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2.000 banaka i financijskih institucija.
Nadzire ju belgijska središnja banka u partnerstvu s vodećim središnjim bankama iz cijelog svijeta, uključujući američki Fed i britansku središnju banku. Swift svojim članicama omogućuje sigurnu međunarodnu trgovinu i ne bi trebao zauzimati stranu u sukobima.
Međutim, Iranu je zabranjen pristup Swiftu 2012. godine u sklopu sankcija zbog nuklearnog programa. Izgubio je gotovo polovinu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine. Swift je priopćio da nema utjecaja na sankcije i da svaka odluka o njihovom uvođenju ostaje na vladama.
Kako bi isključenje utjecalo na Rusiju?
Ruske tvrtke izgubile bi pristup uobičajenim i trenutnim transakcijama koje Swift omogućuje i teško bi naplaćivale svoje vrijedne energente i poljoprivredne proizvode. Banke bi vjerojatno morale izravno poslovati jedna s drugom, što bi izazvalo kašnjenja transakcija i dodatne troškove i u konačnici bi ruskoj vladi uskratilo prihode.
Rusija je zamalo ostala bez pristupa Swiftu nakon što je 2014. pripojila Krim. Moskva je tada bila poručila da bi taj potez bio jednak objavi rata. Zapadni saveznici nisu proveli tu prijetnju u djelo, ali je Rusija nakon toga odlučila razviti vlastiti sustav prekograničnog transfera novca, koji je još u povojima.
Kako bi se pripremila za takvu sankciju, ruska vlada uspostavila je Mir, Nacionalni sustav za kartična plaćanja, ali trenutno ga koristi vrlo malo zemalja.
Veliki rizik
Isključenje Rusije iz Swifta naštetilo bi tvrtkama koje izvoze robu u Rusiju i kupuju je od nje, posebice Njemačkoj. Bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin procijenio je da bi isključenje Rusije iz Swifta moglo smanjiti njezin BDP za pet posto.
Pitanje je i bi li blokada pristupa Swiftu na dulji rok utjecala na rusko gospodarstvo. Ruske banke mogle bi preusmjeriti plaćanja preko zemalja koje Moskvi nisu uvele sankcije, poput Kine, koja ima vlastiti sustav plaćanja.
Kompanije s potraživanjima prema Rusiji bile bi pak prisiljene pronaći alternativne kanale naplate. Rizik kaosa u međunarodnom bankovnom sustavu jednostavno je prevelik, kažu neki.
