Klimatska kriza se pogoršava, a Europa se zagrijava brže od bilo koje druge regije u svijetu, donosi posljednje izvješće o stanju klime u Europi koje je objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Izvješće WMO-a objavljeno je uoči UN-ovog međunarodnog klimatskog summita u Egiptu, a ono je tek jedno u nizu izvješća objavljenih tijekom proteklih nekoliko tjedana koja pokazuju da svijet nije na dobrom putu da ispuni svoje klimatske ciljeve. Ne samo da zemlje ne ispunjavaju očekivanja o smanjenju emisija fosilnih goriva, već i mjerenja pokazuju kako temperature već sada ubrzano rastu, prenosi CNN.
Globalna temperatura porasla je za oko 1,2 stupnja Celzijusa od industrijske revolucije, a znanstvenici upozoravaju da bi se porast trebao ograničiti na tek 1,5 stupnjeva kako bi se izbjegle najozbiljnije posljedice klimatske krize.
Temperature u Europi porasle dvostruko više od svjetskog prosjeka
Na nekim kontinentima taj porast vidljiviji je nego na drugima. Izvješće od srijede pokazuje da su temperature u Europi porasle više nego dvostruko od svjetskog prosjeka u proteklih 30 godina – stopa rasta iznosila je otprilike 0,5 stupnjeva Celzijusa svako desetljeće.
Nedavna izvješća pokazuju kako porast temperature u regiji pridonosi sve učestalijim ekstremnim vremenskim prilikama. Od početka godine do srpnja, broj šumskih požara u EU četverostruko je porastao u odnosu na prosjek u posljednjih 15 godina. Smrtonosni rekordni toplinski val u Britaniji do točke pucanja je doveo tamošnji zdravstveni sustav, ali i nanio štetu infrastrukturi. Netipične suše harale su kontinentom cijeloga ljeta, zbog čega su presušile neke od ekonomski najvažnijih rijeka na svijetu. Ta suša je došla nakon što su Europu pogodile najrazornije poplave u povijesti.
Ekonomska šteta veća od 50 milijardi dolara
Prošle godine je više od pola milijuna ljudi trpjelo posljedice vremenskih prilika izazvanih klimatskim promjenama. Ekstremne vremenske prilike izazvale su ekonomsku štetu veću od 50 milijardi dolara. Ubrzano zagrijavanje od 1997. do 2021. izazvalo je topljenje 30 metara sloja leda na alpskim glečerima.
“Europa predstavlja živu sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni najbolje pripremljena društva nisu sigurna od posljedica koje izazivaju ekstremni vremenski uvjeti,” rekao je u predgovoru izvješća glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Ove godine, kao i u 2021., veliki dijelovi Europe pogođeni su značajnim toplinskim udarima i sušom, što je dovelo do požara. Prošle godine netipične poplave izazvale su smrt i uništenje.”
Sloj leda debljine 30 metara nestao je s alpskih glečera zbog ubrzanog zagrijavanja. Na Greenlandu je prošle godine prvi put u povijesti pala kiša na postaji visoko na ledenoj površini – to je dio trenda topljenja koji ubrzava povećanje razine mora.
“Europska društva ranjiva su na promjene u klimi, ali Europa također predvodi međunarodne napore da se umanje posljednice klimatske krize i razviju inovativna rješenja kojima će se Europljani prilagoditi na novu klimu s kojom će morati živjeti,” rekao je direktor Copernicusa Carlo Buontempo.
Smanjenje emisije stakleničkih plinova 55 posto do 2030
Taalas je u svom predgovoru izvješću napisao da je brzina kojom Europa čini korake da bi smanjila emisije plinova koji zagrijavaju planet “dobra,” no ambicija kontinenta u ovom pogledu “mora biti još veća.”
Izvješće navodi da su se emisije stakleničkih plinova smanjile za 31 posto između 1990. i 2020. EU želi srezati emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. za 55 posto do 2030.
“Budući da rizici i posljedice klimatskih promjena postaju sve očitiji u našem svakodnevnom životu, potreba i ambicija rastu za klimatskom inteligencijom, što je i ispravno. Ovim izvješćem želimo umanjiti jaz između podataka i analiza kako bi pružili znanstveno utemeljene, ali pristupačne informacije temeljem kojih se odmah mogu donositi odluke u svim sektorima i profesijama,” rekao je Buontempo.
